Radiološka dijagnostika akutnog moždanog udara

  • 10. Juna 2024.
  • MedNet Banja Luka
  • 0

Autor: Dr sc. med. Nermin Škiljo, specijalista radiologije

PM-BA-2024-6-3507,  06/2024

Sponzorisano od kompanije Amicus Pharma d.o.o

 

Definicija i značaj radiološke dijagnostike

Radiološka dijagnostika predstavlja ključni segment u medicinskom procesu otkrivanja i liječenja bolesti, posebno u kontekstu akutnog moždanog udara. Ona uključuje primjenu različitih tehnika snimanja, poput kompjuterizirane tomografije (CT), magnetne rezonance (MRI) i angiografije, kako bi se dobile precizne slike unutrašnjosti tijela. Ove tehnike omogućuju medicinskom osoblju da brzo i tačno identificiraju tip i lokaciju moždanog udara, što je ključno za odabir odgovarajuće terapije i povećanje šansi za oporavak pacijenta.

 

Pregled akutnog moždanog udara

Akutni moždani udar predstavlja hitno medicinsko stanje koje nastaje kada protok krvi u dio mozga naglo bude prekinut ili kada dođe do krvarenja unutar mozga. Ovaj događaj dovodi do oštećenja moždanih stanica, što može imati trajne posljedice na motoričke funkcije, govor, vid i druge vitalne funkcije. Brza i precizna radiološka dijagnostika je od suštinskog značaja za uspješno liječenje moždanog udara, jer omogućava medicinskom timu da odredi optimalan tretman za svakog pojedinca, smanjujući time moguće komplikacije i poboljšavajući ishode liječenja.

Razumijevanje moždanog udara

Vrste moždanog udara

Moždani udar može biti tri glavne vrste: ishemijski, hemoragični i tranzitorni ishemijski napad (TIA).

  • Ishemijski moždani udar je najčešći tip i nastaje kada je protok krvi do mozga blokiran, obično zbog ugruška.
  • Hemoragični moždani udar rezultat je pucanja krvne žile u mozgu ili oko njega, što dovodi do krvarenja unutar mozga.
  • Tranzitorni ishemijski napad (TIA), poznat kao mini-moždani udar, je privremena blokada protoka krvi do mozga​​. (1)

Uzroci i rizici

Ishemijski moždani udar često je posljedica ateroskleroze, gdje se plak nakuplja na unutarnjim zidovima arterija, sužavajući ih i ograničavajući protok krvi. Ovaj plak može uzrokovati blokadu u arterijama koje opskrbljuju mozak krvlju. Također, krvni ugrušci koji nastaju u srcu ili drugim dijelovima tijela mogu putovati do mozga i uzrokovati ishemijski moždani udar​​. (2)

Za hemoragični moždani udar, uzroci uključuju visoki krvni tlak koji može uzrokovati pucanje krvnih žila u mozgu, aneurizme koje mogu puknuti i uzrokovati krvarenje, te druge vaskularne anomalije kao što su arteriovenske malformacije (AVM) ili kavernozne malformacije​​. (3)

Rizici za moždani udar uključuju visoki krvni pritisak, dijabetes, atrijsku fibrilaciju, visoki kolesterol, obiteljsku historiju, starosnu dob, pušenje, pretilost, i nezdrav životni stil. Osim toga, upalni procesi u tijelu također mogu povećati rizik od moždanog udara, a istraživanja su pokazala da dugotrajna upala može oštetiti krvne žile i doprinijeti aterosklerozi​​. (2)

Znajući ove čimbenike rizika i uzroke može pomoći u prevenciji moždanog udara ili u ranoj intervenciji koja može značajno poboljšati ishode liječenja.

 

Radiološke metode u dijagnostici

Kompjuterizirana tomografija (CT)

CT skeniranje je često prvi korak u dijagnostici moždanog udara jer kombinira posebnu rendgensku opremu s naprednim računalima za stvaranje detaljnih slika unutrašnjosti tijela. CT može brzo otkriti prisustvo moždanog udara, bilo da je riječ o krvarenju ili ishemijskom udaru. Za poboljšanje detekcije i karakterizacije moždanog udara može se izvesti CT angiografija (CTA), gdje se kontrastno sredstvo ubrizgava intravenski za dobivanje slika moždanih krvnih žila. CT perfuzija (CTP) može se koristiti za dobivanje slika koje otkrivaju protok krvi, što pomaže liječnicima u odabiru najbolje terapije​​.  (4)

 

Magnetska rezonancija (MRI)

MRI koristi snažno magnetsko polje i radiofrekvencijske impulse za stvaranje detaljnih slika organa, mekih tkiva i gotovo svih ostalih internih struktura tijela. MRI se također koristi za slikanje moždanih žila, procedura poznata kao MR angiografija (MRA). Postupci poput MR perfuzije (MRP) omogućavaju stvaranje slika protoka krvi. MRI se koristi za procjenu oštećenja mozga od moždanog udara i pruža dragocjene informacije, posebno zbog veće osjetljivosti na manje infarkte​​. (5)

 

Dvostruki spektralni CT (DLSCT)

Napredna tehnika, dvostruki spektralni CT (DLSCT), sve se više koristi u vodećim centrima za moždani udar širom svijeta. Ova tehnika se temelji na naprednom detektorskom sustavu koji može istovremeno uhvatiti fotone niske i visoke energije bez potrebe za promjenom parametara X-zrake. DLSCT može razlikovati između hemoragije i ekstravazacije jodiranog kontrasta, što je izuzetno korisno u akutnom upravljanju moždanim udarom, posebno nakon mehaničke trombektomije​​.

 

Novi tehnološki razvoj

Nove telemedicinske platforme omogućuju efikasnije radnje čak i prije dolaska pacijenata u bolnicu. S napretkom hardvera mobilnih uređaja, radiološke slike mogu se pregledavati gotovo u svakoj situaciji. Umjetna inteligencija (AI) i alati za strojno učenje sve se više koriste za dijagnozu moždanog udara, poput softvera Viz LVO koji koristi algoritam za detekciju velikih vaskularnih okluzija na CT angiografiji, obavještavajući stručnjake za moždani udar u roku od nekoliko minuta nakon dovršetka slike​​. (6)

 

Ključne prednosti i ograničenja radiološke dijagnostike

Radiološka dijagnostika igra ključnu ulogu u brzoj identifikaciji akutnog moždanog udara, omogućavajući odabir pravilnog liječenja. Različite metode snimanja imaju svoje prednosti i ograničenja koje treba uzeti u obzir.

Prednosti

  • CT (Kompjuterizirana tomografija): Ova metoda omogućava brzu i točnu dijagnostiku, posebno korisnu za otkrivanje krvarenja u mozgu. CT perfuzija može detaljno prikazati protok krvi i tkivo mozga, omogućavajući identifikaciju infarktnog jezgra i ishemične penumbre, što je ključno za planiranje terapije.
  • MRI (Magnetska rezonancija): Ova metoda ima veću osjetljivost od CT-a za otkrivanje akutnih ishemijskih promjena u mozgu, pružajući detaljne slike mekih tkiva i može identificirati promjene u mozgu unutar prvih nekoliko sati od simptoma​​​​. (7) (8)

Ograničenja

  • Dostupnost i brzina: Dok MRI pruža detaljnije slike, nije široko dostupan kao CT i zahtijeva duže vrijeme snimanja, što može biti izazov u hitnim slučajevima akutnog moždanog udara.
  • Invasivnost nekih postupaka: Neki postupci poput digitalne suptrakcijske angiografije (DSA) su invazivni i manje se koriste zbog dostupnosti manje invazivnih alternativa poput CT angiografije (CTA)​​.
  • Specifičnost i osjetljivost: Iako CT može brzo identificirati veća krvarenja ili blokade, MRI je osjetljiviji u detekciji ranijih i manjih promjena u mozgu. Međutim, MRI nije uvijek dostupan i može biti manje praktičan u hitnim situacijama​​. (7)
  • Potreba za kontrastnim sredstvom: U nekim slučajevima, kao što je CT angiografija, potrebno je kontrastno sredstvo, što može predstavljati rizik za pacijente s bubrežnim problemima​​. (8)

Ukupno, iako radiološka dijagnostika nudi ključne uvide koji su neophodni za upravljanje akutnim moždanim udarom, izbor odgovarajuće metode ovisit će o mnogim faktorima, uključujući dostupnost, brzinu, specifičnost postupka i medicinsko stanje pacijenta. Napredak u radiološkoj tehnologiji i razvoj novih metoda, poput portabilnih uređaja za dijagnostiku, obećavaju poboljšanja u brzini i dostupnosti dijagnostičkih postupaka u budućnosti​​. (7)

 

Uloga radiološke dijagnostike u kliničkom putu pacijenata

Radiološka dijagnostika igra ključnu ulogu u upravljanju pacijentima s moždanim udarom, od početne detekcije do dugoročnog praćenja i prevencije sekundarnih moždanih udara. Učinkovita skrb za moždani udar temelji se na brzom ponovnom uspostavljanju protoka krvi (reperfuziji) u ishemijskom području mozga, što zahtijeva rano prepoznavanje simptoma, brzu trijažu i efikasnu dijagnostičku evaluaciju.

 

Brza dijagnostika i početna skrb: Kada se sumnja na akutni moždani udar, radiološka dijagnostika, poput CT i MRI, odmah se koristi za određivanje vrste moždanog udara (ishemijski ili hemoragični) i odabir odgovarajuće terapije, kao što su intravenska tromboliza ili endovaskularna trombektomija. Sve pacijente treba smjestiti u jedinicu za akutni moždani udar gdje se provodi stalno praćenje za rano otkrivanje neurološkog pogoršanja​​. (9)

 

Praćenje i sekundarna prevencija: Nakon inicijalnog tretmana, radiološki testovi nastavljaju se koristiti za praćenje pacijenata i utvrđivanje uzroka moždanog udara kako bi se započela odgovarajuća sekundarna preventivna terapija. Karotidni ultrazvuk, cerebralna angiografija i ehokardiogram su među metodama koje se koriste za procjenu stanja krvnih žila i srca, čime se identificiraju faktori rizika i mogući izvori krvnih ugrušaka​​. (10)

 

Inovacije i budućnost: Napredak u radiološkim tehnikama, uključujući perfuzijsko snimanje korištenjem CT-a ili MRI-a, pomogao je proširiti vremenski prozor za moguće endovaskularne tretmane, omogućujući personalizirani pristup liječenju pacijenata s moždanim udarom. Daljnje istraživanje usmjereno je na poboljšanje dostupnosti ovih sofisticiranih dijagnostičkih tehnika i razvoj novih neuroprotektivnih agenasa kako bi se spriječilo sekundarno oštećenje neurona​​. (9)

U konačnici, radiološka dijagnostika je nezamjenjiv alat u upravljanju moždanim udarom, koji omogućuje brzu i točnu dijagnozu, vodi intervencijske tretmane i pomaže u praćenju i prevenciji daljnjih cerebrovaskularnih događaja.

 

Zaključak i budući izgledi

Radiološka dijagnostika akutnog moždanog udara neophodna je za brzu i efikasnu identifikaciju i liječenje ovog hitnog medicinskog stanja. Od klasičnih CT i MRI tehnika do naprednih metoda poput CT perfuzije i magnetske rezonancije angiografije, radiološke metode su ključne u upravljanju moždanim udarom.

 

Sumiranje ključnih tačaka

  • Brza dijagnostika: Radiološke metode omogućuju brzu identifikaciju tipa moždanog udara, što je ključno za odabir odgovarajućeg tretmana.
  • Integracija s liječenjem: Napredak u radiološkim tehnikama poboljšao je ne samo dijagnostiku već i mogućnosti liječenja, uključujući endovaskularne procedure.
  • Napredne tehnologije: Inovacije u radiološkim tehnikama, kao što su AI i strojno učenje, oblikuju budućnost dijagnostike moždanog udara.

 

Napredak u tehnologiji radiološke dijagnostike

U budućnosti se očekuje daljnji razvoj tehnologija radiološke dijagnostike, s ciljem proširenja terapijskog prozora za liječenje moždanog udara i poboljšanja ishoda za pacijente. Istraživanja usmjerena na neuroprotektive i regenerativne tretmane, zajedno s preciznijom i bržom radiološkom dijagnostikom, obećavaju transformaciju standarda skrbi za pacijente s moždanim udarom.

U konačnici, integracija napredne radiološke dijagnostike u kliničku praksu ključna je za poboljšanje ishoda pacijenata s moždanim udarom, pružajući brzu i preciznu procjenu koja je temelj za uspješno liječenje i oporavak.

 

REFERENCE:

 

  1. Stroke Association. Stroke: Causes and types [Internet]. London: Stroke Association; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://www.stroke.org.uk/what-is-stroke/types-of-stroke
  2. National Heart, Lung, and Blood Institute. Stroke – Causes and Risk Factors [Internet]. Bethesda: NHLBI; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://www.nhlbi.nih.gov/health/stroke
  1. CPD Online. What is a Stroke? | Different types, causes, signs & recovery [Internet]. CPD Online; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://cpdonline.co.uk/knowledge-base/first-aid/what-is-a-stroke/
  2. org. Stroke – Diagnosis, Evaluation and Treatment [Internet]. RadiologyInfo.org; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://www.radiologyinfo.org/en/info/stroke
  3. Neuroimaging Modalities Used for Ischemic Stroke Diagnosis and Monitoring [Internet]. Medicina; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://www.mdpi.com/1010-660X/55/6/300
  4. Applied Radiology. Imaging in Stroke Diagnosis and Treatment: An Update [Internet]. Applied Radiology; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://appliedradiology.com/articles/imaging-in-stroke-diagnosis-and-treatment-an-update
  5. Detection, Diagnosis and Treatment of Acute Ischemic Stroke: Current and Future Perspectives [Internet]. Frontiers; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fneur.2020.00150/full
  6. The Egyptian Journal of Neurology, Psychiatry and Neurosurgery. Role of imaging in early diagnosis of acute ischemic stroke: a literature review [Internet]. The Egyptian Journal of Neurology, Psychiatry and Neurosurgery; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://ejnpn.springeropen.com/articles/10.1186/s41983-019-0105-2
  7. Practical Neurology. Diagnosis and management of acute ischaemic stroke [Internet]. Practical Neurology; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://pn.bmj.com/content/20/2/103
  8. Mayo Clinic. Stroke – Diagnosis and treatment [Internet]. Mayo Clinic; [cited 2024 Mar 24]. Available from: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/stroke/diagnosis-treatment/drc-20350119