Proljeće je stiglo. I alergije takođe. Jesenske su prošle, nove došle. Pokušajte prirodnim preparatima i hranom smanjiti tegobe koje sa sobom donose alergije.
Učestalost problema sa alergijama
Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena sa respiratornim alergijama koje počinju već krajem zime. Procjenjuje se da je učestalost alergijske kijavice kod 10% stanovništva. Zbog povišenja temperature utvrđen je raniji početak i vrhunac cvijetanja kod vrsta koje počinju cvijetati ranije tokom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvijetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjera kod raznih vrsta porodice trava.
Šta uzrokuje proljetne alergije?
Najranije počinje sezona cvijetanja drveća, u februaru i martu (npr. lijeska cvijete već u februaru). Najčešći uzročnici alergije uz lijesku su breza, bagrem, lipa, čempres, borovi. Trave cvijetaju od aprila do jula, a simptome alergije najčešće uzrokuju mirisavka, vlasnjača, zob, repak, raž i žitarice. Najkasnije nastupa sezona polenacije korova – od augusta do oktobra. Zlatnica, ambrozija, crkvina, pelin i trputac najčešći su uzročnici alergije među korovima. Među njima, polen ambrozije jedan je od najjačih i najagresivnijih polenskih alergena.
Osobama koje imaju alergiju na pelud od pomoći mogu biti peludni kalendari koji prognoziraju pojave pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena. Takva vrsta kalendara daje podatke o dnevnim kretanjima koncentracije peluda i značajna je u procjeni izloženosti alergenu
Sličnost prehladi
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opšti (sistemski) ili lokalni (koža i sluznice, probavni ili disajni sistem). U slučaju proljetnih alergija simptomima je zahvaćena sluznica disajnog sistema, a simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi samo što traju duže od prehlade i javljaju se uvijek u isto doba godine. To su kihanje, curenje vodenastog sekreta, otok kapilara (kongestija) koji se osjeća kao začepljenost nosa i otežano disanje, često uz smanjenje ili potpuni gubitak osjeta mirisa, te svrbež i suzenje očiju, a ponekad i svrbež ušnih šupljina. Uobičajeni termin peludna groznica objedinjuje alergijsku kijavicu i alergijski konjuktivitis (crvenilo, suzenje i svrbež očiju).
Prevencija i tretman
Najefikasnija prevencija je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu može pomoći i već spomenuti peludni kalendar kako bi pacijenti mogli prilagoditi svoje aktivnosti na način da što manje dolaze u kontakt sa alergenima, tj. peludi. Kad već nastupe simptomi, ovisno o njihovoj težini i uticaju na kvalitet života pacijenta, potrebno ih je suzbiti odgovarajućim lijekovima. Prvi izbor su svakako antihistaminici u obliku tableta, loratadin i feksofenadin, koji uspješno suzbijaju većinu simptoma alergije pogotovo ako ih se počne uzimati nekoliko sedmica prije očekivane polenizacije. Antihistaminici zadnjih generacija su sigurni lijekovi koji više nemaju izraženu nuspojavu kao što je pospanost jer ne prolaze krvno-moždanu barijeru. Takođe, loratadin je lijek koji mogu uzimati i trudnice što je dodatni dokaz njegove sigurnosti. Treba napomenuti da antihistaminik treba uzimati jednom dnevno, po mogućnosti u isto vrijeme i da će njegovo puno djelovanje doći do izražaja tek nekoliko dana od početka uzimanja.
Važnost izotoničnih i hipertoničnih rastvora
U tom periodu do punog djelovanja antihistaminika kod začepljenosti nosa možemo si dodatno pomoći dekongestivima kao što je ksilometazolin u obliku spreja ili kapi, ali uz oprez u doziranju do maksimalno 3 puta dnevno kako ne bi došlo do oštećenja sluznice nosa. Sluznicu nosa treba dodatno ispirati izotoničnim rastvorom morske vode bogate manganom koja jača otpornost sluznice nosa na alergene iz zraka ili rastvorom morske vode koja je obogaćena ektoinom. U slučaju trudnica i pacijenata sa nekontrolisanom hipertenzijom koji ne smiju koristiti dekongestive, u otklanjanju začepljenosti nosa će pomoći hipertonični rastvor morske vode koji sadrži veću koncentraciju morske soli, smanjuje edem nosne sluznice i uklanja sekret iz začepljenog nosa.
Zaštitne funkcije kože
Takođe, pacijenti koji pate od peludnih alergija već znaju koliko je bitno očuvati i zdravlje kože jer i koža predstavlja ulazna vrata za okidače alergije iz zraka. Većina tih osoba ima i smetnje u radu zaštitne funkcije kože i zato je njezina zaštita od alergena oslabljena, što dovodi do pojave osjetljive kože. Kako bi se dodatno smanjio kontakt sa alergenima iz zraka i njihovo unošenje u kuću, preporuka je kada se dođe kući tuširanje i pranje kose odgovarajućom dermokozmetikom koja sadrži blaga sredstva za čišćenje i njegu kože. Ta vrsta dermokozmetike treba sadržavati pH 5 citratni pufer za jačanje kiselog zaštitnog omotača, glicerin za povećavanje vlage u koži i dekspantenol za obnovu ćelija. Takav djelotvorni kompleks dokazano povisuje aktivnost vlastitih enzima kože.
Uspješna kontrola situacije
Ako imate jake simptome alergije, ljekar će propisati kortikosteroide koji su najefikasniji protuupalni lijekovi i koji će najuspješnije ukloniti ili umanjiti simptome alergijske bolesti. Budući da su za uspješnu kontrolu bolesti najčešće dostupni u niskim dozama, kao npr. pumpice za intranazalnu primjenu i pumpice za aplikaciju lijeka u donje disajne puteve, u ovim se oblicima obično koriste za dugotrajnu profilasku, bez sistemskih nuspojava, tj. bez izazivanja štetnih posljedica za pacijenta. U slučajevima pogoršanja respiratornih tegoba u pacijenata sa alergijskom astmom (otežano disanje, zviždanje, hroptanje, gušenje) upotrebljavaju se i inhalacijski bronhodilatatori (ne spadaju u grupu lijekova za kontrolu alergijske bolesti) uz eventualnu kraću primjenu visokih doza kortikosteroida. Savjetujte se sa svojim ljekarom koji će znati procijeniti da li se simptomi mogu riješiti OTC preparatima ili će Vas uputiti ljekartu koji će Vam propisati lijekove na recept.
Jabuka, luk, žuto povrće, probiotici i vitamin C
Od dodataka prehrani u borbi protiv alergije svakako pomažu preparati na bazi kvercetina, koji je antialergijski bioflavonoid snažnog antioksidativnog efekta. Ima protuupalni efekat i prirodni je antihistaminik koji će smanjiti stvaranje proupalnih prostanglandina. Kvercetin nalazimo i u hrani kao što je kora jabuke, luk, žuto povrće, jagode i zeleni čaj. Svakako treba spomenuti kalcijum u kombinaciji sa vitaminom C jer kalcijum stabilizuje ćelijske membrane i smanjuje propusnost kapilara, te smanjuje alergijsku reakciju dok vitamin C djeluje kao antioksidans, podupire proizvodnju kolagena i jača strukturu vezivnog tkiva.
Od fitoterapijskih preparata za smanjivanje simptoma alergije za preporuku su preparati na bazi crnog ribizla i uskolisnog trpuca dok od preparata na bazi probiotika dokazano su efikasni sojevi bakterija koji su istraženi u PANDA ( probiotics and allergy ) studiji. Takav dizajnirani probiotik namijenjen je pacijentima sa hroničnim ili akutnim simptomima alergije, astme i atopije i sadrži 3 milijarde bacila mikroflore po 1 dnevnoj dozi.
Prah mladog ječma i ulje crnog kima
U prevenciji alergije i čišćenju jetre kako bi simptomi alergije bili smanjeni, preporuka je uzimati organski prah soka lišća mladog ječma ujutro natašte pomiješan s vodom i jabučnim sokom, radi korekcije okusa, a također u prevenciji se preporučuju i preparati na bazi ulja crnog kima koji je bogat timokinonom i djeluje protuupalno. Općenita je preporuka kod osoba sklonih alergijama koristiti u prehrani puno lisnatog povrća tamnozelene boje i voća žute i narančaste boje jer te namirnice sadrže beta-karoten, preteču vitamina A.
Zašto nam se javljaju alergije?
Alergijske reakcije javljaju se u osoba sa prirodno oslabljenim imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni imunološki odbrambeni sistem oslabljen. Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sistema na različite faktore okoline i manifestuje se kao reakcija preosjetljivosti na faktore okoline, koje nazivamo antigenima ili alergenima. Jačanjem imuniteta može se uticati na smanjenje simptoma kao i tretmanima hiposenzibilizacije. Hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih vakcina. To znači da se primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je pacijent osjetljiv podstakne razvoj podnošenja, tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno sprovedena, ponovni kontakt sa alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži no ranije. Daje se u obliku potkožnih injekcija ili raastvora koji se uzimaju pod jezik. Imunoterapija je preporučljiva u mlađih pacijenata sa dugotrajnim i teškim sezonskim alergijskim rinitisom, posebno kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće ili nisu dale zadovoljavajući rezultat, a lijekovi nisu bili potpuno efikasni. Liječenje treba sprovoditi i nadzirati ljekar i to tokom najviše 3-4 godine.
Genetske predispozicije
Da bi se razvila alergija potrebna je interakcija dva faktora. Osoba mora imati sklonost razvoju alergije (genetski faktori) i mora biti izložena nekoj alergogenoj supstanci (supstanca iz okoline) koja ima potencijal razvoja alergije. U prilog djelovanja genetskih faktora govori podatak o češćem pojavljivanju alergijskih bolesti u djece roditelja koji imaju neku alergijsku bolest iako se alergija može pojaviti i u djece u čijim porodicama do tada nije bilo alergičara.
Klimatski uticaji
Osnovu liječenja svake alergijske bolesti predstavlja izbjegavanje alergena koji uzrokuje alergijsku reakciju. S tim u vezi, promjena klimatskih uslova u kojima određeni inhalacijski alergeni nisu prisutni ili su prisutni u znatno nižim koncentracijama nego u mjestu stalnog boravka predstavlja osnovni element klimatskog liječenja alergijskih bolesti respiratornog sistema.
Kod klimatskog liječenja boravkom na moru primarno se izbjegavaju sezonski alergeni karakteristični za kontinentalno područje, iako se u današnje vrijeme, s obzirom na klimatske promjene, više ne može strogo odrediti rasprostranjenost sezonski specifičnih inhalacijskih alergena.
Kod klimatskog liječenja boravkom u područjima sa planinskom klimom (iznad 1000 m nadmorske visine), dominantna korist ostvaruje se izbjegavanjem kontakta sa grinjama kao jednim od najčešćih alergena, budući da grinje ne obitavaju na navedenim nadmorskim visinama. Takođe, udisanje nezagađenog zraka odgovarajuće temperature i vlažnosti ima povoljan efekat na respiratorni sistem.
Alergije i drugi problemi
Sezonska, tj. proljetna alergija već po samom nazivu određuje i svoju pojavu, jer je vezana uz pelud koja je prisutna u zraku u određeno doba godine. Bolest može biti udružena sa drugim alergijskim bolestima kao što su astma i atopijski dermatitis, a može pogodovati nastanku i nekih nealergijskih bolesti poput gnojne upale sinusa i srednjeg uha, naročito u djece. Cjelogodišnja alergija je uzrokovana grinjama, plijesnima i/ili kućnim ljubimcima. Ukoliko imate simptome alergije duži period, svakako se trebate obratiti ljekaru kako bi učinili kožni test u dijagnostici alergijskih bolesti i rezultat testa će pokazati koji je uzrok problema.
Korisni savjeti
• Vitamin C – koči oslobađanje histamina koji pokreće alergijsku reakciju, sudjeluje u uklanjanju histamina iz krvotoka i razgradnju u jetri. Uzimanje većih doza vitamina C dnevno (700 -1000 mg) već će nakon 3 dana smanjiti nivo histamina u krvi;
• Kalcijum – kako se kalcijum pojačano troši u alergijskim reakcijama treba ga nadomjestiti, ali zajedno sa magnezijem. Zajedno znatno doprinose olakšanju alergijskih tegoba;
• Magnezijum – manjak magnezijuma u organizmu dovodi do hiperaktivnosti imunoloških ćelija poput mastocita i bazofila te one lakše ispuštaju histamin. Posebno je koristan kod bronhospazma (grčenja bronhija) jer opušta mišiće pluća te donosi olakšanje kod astme, kašlja i otežanog disanja;
• OPC – oligoimerne proantacijanide iz crvenog grožđa, koji koče oslobađanje histamina, a mogu spriječiti pojavu ili zaustaviti alergijsku reakciju koja je već započela. Ovi super antioksidansi jačaju propusnost krvnih sudova i kapilara, spriječavaju pojavu oticanja, pucanje sitnih krvnih kapilara usljed naprezanja (nos, pluća) te smanjuju astmatične tegobe;
• Bioflavonoide – prirodne supstance koje sinergijski djeluju sa vitaminom C, koče alergijske reakcije tj. oslobađanje histamina;
• Probiotičke bakterije L.acidophilus – jer zdravlje počinje u crijevima, pa tako i borba protiv alergija. Ove prijateljske bakterije pomažu u razgradnji otrovnih supstanci u crijevima, jačanju imuniteta te pridonose smanjenju alergijskih znakova;
• MSM – izvor organskog sumpora, elementa bitnog za neutralizaciju otrova – bilo da smo ih udahnuli, unjeli hranom ili vodom. Sumpor tako štiti našu najvažniju prepreku ulasku alergena – sluzokožu koja često bude oštećena, crvena i otečena;
• Đumbir , kurkuma i šipak u prahu su prirodni antioksidansi, koji imaju ulogu u zaštiti ćelija koje čine sluzokožu čime one postaju nepropusnije za štetne supstance i alergene;
• Pokušajte ostati u zatvorenom prostoru kad god je broj polena vrlo visok. Brojanje obično dostiže vrhunac ujutru;
• Držite vrata i prozore zatvorenima tokom prolećnih mjeseci kako biste spriječili alergene. Pročišćivač zraka takođe može pomoći;
• Često čistite filtere za vazduh gdje boravite. Takođe, očistite police za knjige, ventilacione otvore i druga mjesta na kojima se polen može sakupljati;
• Operite kosu nakon izlaska napolje, jer se alergen može nakupiti tamo;
• Usisavajte dva puta sedmično. Nosite masku, jer usisavanje može da podigne polen, buđ i prašinu koji su ostali zarobljeni u vašem tepihu.
Reference
1. Allergies and hay fever. (2018). https://www.cdc.gov/nchs/fastats/allergies.htm
2. Allergic rhinitis. (2018). https://acaai.org/allergies/types/hay-fever-rhinitis
3. Antihistamines. (2017). https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK547896/
4. Bakhshaee, M., et al. (2017). Efficacy of supportive therapy of allergic rhinitis by stinging nettle (urtica dioica) root extract: A randomized, double-blind, placebo- controlled, clinical trial.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5963652/
5. Dennis-Wall, J. C., et al. (2017). Probiotics (lactobacillus gasseri KS-13, bifidobacterium bifidum G9-1, and bifidobacterium longum MM-2) improve rhinoconjunctivitis-specific quality of life in individuals with seasonal allergies: A double-blind, placebo-controlled, randomized trial.
https://academic.oup.com/ajcn/article/105/3/758/4569700
6. Mold allergy. (2015). https://www.aafa.org/mold-allergy/
7. Outdoor allergens. (n.d.). https://www.aaaai.org/conditions-and-treatments/library/allergy-library/outdoor-allergens
8. Pollen allergy. (2015). https://www.aafa.org/pollen-allergy/
9. Seasonal allergies. (2017). https://acaai.org/allergies/seasonal-allergies
10. Tree pollen: Spring's first allergy offender. (2018). https://community.aafa.org/blog/tree-pollen-spring-s-first-allergy-offender
11. What if you’re allergic to grass? 10 steps to managing grass pollen allergy. (2018). https://community.aafa.org/blog/what-if-you-re-allergic-to-grass-10-steps-to-managing-grass-pollen-allergy