Anemija je stanje u kojem je broj crvenih krvnih stanica ili koncentracija hemoglobina u njima niža od normalne. Optimalna koncentracija hemoglobina potrebna za zadovoljenje fizioloških potreba ovisi o dobi, spolu, nadmorskoj visini prebivališta, navikama pušenja i statusu trudnoće. Nekoliko faktora može uzrokovati nastanak anemije: nedostatak hranjivih tvari zbog neadekvatne prehrane ili neadekvatne apsorpcije hranjivih tvari, infekcije (npr. malarija, parazitske infekcije, tuberkuloza, HIV), upale, hronične bolesti, ginekološka i opstetrička stanja te nasljedni poremećaji crvenih krvnih stanica. Najčešći nutritivni uzrok anemije je nedostatak željeza, ali je važno spomenuti i nedostatke folata, vitamina B12 i vitamina A. Svjetska zdravstvna organizacija (SZO) procjenjuje da anemiju ima 40% djece u dobi od 6 do 59 mjeseci, 37% trudnica i 30% žena u dobi od 15 do 49 godina širom svijeta. (1)
Utvrđivanje anemije
Utvrđivanje odgovarajućih pragova hemoglobina za definiranje anemije ključno je za tačnu identifikaciju anemije i sprečavanje njenih negativnih učinaka. Granične vrijednosti Hb za anemiju prema SZO naširoko se primjenjuju u cijelom svijetu i specifične su za spol, dob i trudnoću. (2)
| Anemija (2) | ||||
| Populacija | Izostanak anemije | Blaga anemija | Umjerena anemija | Teška anemija |
| Djeca 6−59 mjeseci života | ≥110 | 100−109 | 70−99 | <70 |
| Djeca 5−11 godina života | ≥115 | 110−114 | 80−109 | <80 |
| Djeca 12−14 godina života | ≥120 | 110−119 | 80−109 | <80 |
| Žene koje nisu trudne (starije od 15 godina) | ≥120 | 110−119 | 80−109 | <80 |
| Trudnice | ≥110 | 100−109 | 70−99 | <70 |
| Muškarci (stariji od 15 godina) | ≥130 | 110−129 | 80−109 | <80 |
Što je niži nivo hemoglobina, to je vjerojatnije da postoji ozbiljna patologija u podlozi i hitnija je potreba za ispitivanjem anemije. Indeksi eritrocita daju osjetljivu indikaciju nedostatka željeza u odsutnosti kronične bolesti ili hemoglobinopatije, a elektroforeza hemoglobina preporučuje se kada su mikrocitoza i hipokromija prisutne kod bolesnika odgovarajućeg etničkog porijekla kako bi se spriječilo nepotrebno GI ispitivanje. Najjačim testom za nedostatak željeza smatra se serumski ferritin. (3)
Anemija u gastroenterologiji
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza (IDA) česta je komplikacija u rutinskoj kliničkoj praksi koja često potječe iz gastrointestinalnog (GI) trakta. Anemija povezana s GI poremećajima može znatno smanjiti kvalitetu života, pridonijeti umoru i čak dovesti do hospitalizacije pacijenta. Za razliku od dobro dokumentirane upalne bolesti crijeva (IBD) povezane s IDA, podaci o prevalenciji IDA koja je povezana s drugim patološkim stanjima GI trakta su rijetki. Tri glavna patološka uzročnika koji doprinose IDA-u su hronično krvarenje, malapsorpcija i upala. (3)
Anemija s nedostatkom željeza, ali bez očitog GI krvarenja povezana je s rizikom od maligne bolesti gastrointestinalnog trakta. Rak gornjeg dijela probavnog sistema češći je uzročnik anemije u odnosu na rak debelog crijeva. Među benignim gastrointestinalnim uzročnicima anemije poznati su: malapsorpcija željeza (atrofični gastritis, celijakija, hronična upala i barijatrijska hirurgija) i hronični gubitak krvi zbog gastrointestinalnih ulceracija. (4)
Liječenje anemije
Ciljano liječenje bilo kojeg uzroka anemije s nedostatkom željeza utvrđenog dijagnostičkom procjenom treba što ranije započeti. Mogućnosti liječenja za korekciju IDA kod bolesnika s gastrointestinalnim krvarenjem uključuju oralnu ili intravensku terapiju željezom i transfuziju. Oralno željezo često se smatra prvom linijom liječenja jer je sigurno, jeftino i praktično. (5,6)
Dodaci željeza primjenjuju se s ciljem normalizacije razine hemoglobina i popunjavanja zaliha željeza. Preporučuje se oralno liječenje s dnevnom dozom od 100-200 mg elementarnog željeza (niža doza u slučaju nuspojava), ali često je potrebno 3-6 mjeseci oralne terapije željezom za postizanje terapijskih ciljeva. (5)
Ukoliko pacijenti s gastrointestinalnim krvarenjem imaju loš odgovor na oralnu terapiju željezom zbog gastrointestinalnih nuspojava, malapsorpcije ili potrebe za višim dodatnim dozama željeza, intravenske formulacije željeza mogu biti učinkovitija i bolje podnošljiva terapijska alternativa od oralnih formulacija. Intravenska terapija željezom koristi se tek ako je oralno liječenje neučinkovito ili uzrokuje nuspojave ili u prisutnosti crijevne malapsorpcije ili hronične upale. (5,6)
Pravilno liječenje IDA ublažava simptome nedostatka željeza, poput umora, i poboljšava kvalitetu života. Preporuke kliničke prakse i smjernice o liječenju IDA kod bolesnika s gastrointestinalnim krvarenjem još uvijek su rijetke, a ne postoji ni standardizacija o liječenju ovih bolesnika, u kojima se koriste različite strategije u svakodnevnoj kliničkoj praksi. (6)
Literatura:
(1) World Health Organization. 2023. Anemia Accessed June, 2023 https://www.who.int/health-topics/anaemia#tab=tab_1
(2) Chaparro CM, Suchdev PS. Anemia epidemiology, pathophysiology, and etiology in low- and middle-income countries. Ann N Y Acad Sci. 2019;1450(1):15-31. doi:10.1111/nyas.14092
(3) Stein J, Connor S, Virgin G, Ong DE, Pereyra L. Anemia and iron deficiency in gastrointestinal and liver conditions. World J Gastroenterol. 2016;22(35):7908-7925. doi:10.3748/wjg.v22.i35.7908
(4) Goddard AF, James MW, McIntyre AS, Scott BB; British Society of Gastroenterology. Guidelines for the management of iron deficiency anaemia. Gut. 2011;60(10):1309-1316. doi:10.1136/gut.2010.228874
(5) Dahlerup JF, Eivindson M, Jacobsen BA, et al. Diagnosis and treatment of unexplained anemia with iron deficiency without overt bleeding. Dan Med J. 2015;62(4):C5072.
(6) Cotter J, Baldaia C, Ferreira M, Macedo G, Pedroto I. Diagnosis and treatment of iron-deficiency anemia in gastrointestinal bleeding: A systematic review. World J Gastroenterol. 2020;26(45):7242-7257. doi:10.3748/wjg.v26.i45.7242
Članak je sponzorisala kompanija AMICUS PHARMA d.o.o.
PM-BA-2024-6-3540;06/2024