Menopauza počinje kada se završi menstrualni ciklus. Menopauza nije zdravstveni problem, a neki je doživljavaju kao vrijeme oslobođenja. Međutim, hormonalne promjene i drugi uključeni faktori mogu uzrokovati nelagodu.
Šta je menopauza i koliko dugo može trajati?
Menopauza je faza života koja slijedi nakon završetka menstrualnog ciklusa, kao prirodni proces starenja i uglavnom je posledica progresivnog smanjenja nivoa hormona estrogena sa godinama. Menopauza obično počinje između 40 i 58 godina u razvijenim zemljama, dok kod nekih se može dogoditi i ranije zbog zdravstvenog stanja (prijevremeno otkazivanje jajnika) ili liječenja. Prosječna starost je 52 godine, a prijelaz svake godine doživi oko 1,5 miliona žena.
Mnoge žene za vrijeme menopauze doživljavaju fizičke simptome kao što su valovi vrućine, noćno znojenje, suhoća vagine i smanjen seksualni nagon, što može dovesti do nesanice, umora, bolova u zglobovima, anksioznosti i promjena raspoloženja.
Prvi znakovi mogu početi prije završetka menstruacije i mogu trajati nekoliko godina. Uticaj na kvalitet života osobe može varirati od blagog do ozbiljnog, ali se oni mogu upravljati i kontrolisati.
Menopauza može trajati nekoliko godina, i postoje tri faze:
- Perimenopauza: to je prijelazno vrijeme koje počinje prije menopauze i uključuje 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije;
- Menopauza: počinje ili 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije ili kada je menstruacija prestala iz kliničkog razloga, kao što je uklanjanje jajnika;
- Postmenopauza: odnosi se na godine nakon menopauze, iako može biti teško saznati tačno kada je menopauza završena i kada počinje postmenopauza.
Svaka osoba će doživjeti menopauzu drugačije. Mnogi imaju pun, aktivan život tokom tranzicije i nakon nje, a neki osjećaju olakšanje jer više ne moraju da se bave menstruacijom ili kontrolom rađanja.
Održavanje zdrave prehrane i redovno vježbanje može pomoći osobi da se osjeća bolje i dugotrajno poboljšati cjelokupno zdravlje. Za one koji imaju simptome menopauze, dostupni su tretmani i podrška.
Uzroci, promjene i simptomi
Menopauza je uzrokovana promjenama ravnoteže polnih hormona u tijelu žene. Sa godinama, jajnici počinju da luče sve manje estrogena i mjesečno oslobađanje jajnih ćelija prestaje. Postoji i tzv. preuranjena ili rana menopauza, koja se može javiti u bilo kom životnom dobu, a vrlo često su uzroci nepoznati. Ponekad menopauza može biti uzrokovana liječenjem, npr. hirurško uklanjanje jajnika (ovariektomija), neke terapije za karcinom dojke, hemoterapija ili terapija zračenjem. Takođe može biti posljedica osnovnog zdravstvenog stanja kao što je Daunov sindrom ili Adisonova bolest.
Oko menopauze mogu se pojaviti različite fizičke i mentalne promjene koje uzrokuju simptome. Neki od njih počinju prije menopauze, a neki se nastavljaju i nakon nje.
Promjene u perimenopauzi i menopauzi uključuju:
- Niža plodnost
Kako se žena približava kraju reproduktivne faze, ali prije početka menopauze, nivoi estrogena počinju da opadaju. Ovo smanjuje šanse za trudnoću.
- Neredovna menstruacija
Prvi znak da se bliži menopauza su obično manje redovne menstruacije. Mogu dolaziti češće ili rjeđe nego inače, a mogu biti teži ili lakši.
Svi koji su zabrinuti zbog menstrualnih promjena trebaju posjetiti ljekara, jer te promjene mogu ukazivati i na trudnoću ili neke zdravstvene probleme.
- Vaginalna suhoća i nelagodnost
Vaginalna suhoća, svrab i nelagodnost mogu početi tokom perimenopauze i nastaviti se u menopauzi. Osoba sa bilo kojim od ovih simptoma može osjetiti trljanje i nelagodu tokom vaginalnog seksa. Takođe, ako koža pukne, to može povećati rizik od infekcije.
Atrofični vaginitis, koji uključuje stanjivanje, sušenje i upalu vaginalnog zida, ponekad se može javiti tokom menopauze.
Različiti hidratanti, lubrikanti i lijekovi mogu ublažiti suhoću vagine i povezane probleme.
- Vrući talasi
Valovi vrućine su uobičajeni u vrijeme menopauze. Oni uzrokuju da osoba osjeti iznenadni osjećaj vrućine u gornjem dijelu tijela. Osjećaj može početi na licu, vratu ili grudima i napredovati prema gore ili prema dolje.
Bljesak vrućine može uzrokovati znojenje, i da se na koži se stvaraju crvene mrlje. Neki ljudi doživljavaju noćno znojenje i navale hladnoće, ili jezu, kao dodatak ili umjesto navala vrućine. Valunzi se obično javljaju u prvoj godini nakon završetka menstruacije, ali mogu trajati i do 14 godina nakon menopauze.
- Poremećaji spavanja
Problemi sa spavanjem mogu nastati tokom menopauze, a mogu proizaći iz:
- anksioznosti,
- noćnog znojenja,
- povećane potrebe za mokrenjem.
Obilno vježbanje i izbjegavanje teških obroka prije spavanja mogu pomoći u rješavanju ovih problema, ali ako potraju, obratite se ljekaru.
- Emocionalne promjene
Depresija, anksioznost i loše raspoloženje uobičajeni su tokom menopauze. Nije neobično iskusiti periode razdražljivosti i plakanja.
Hormonske promjene i poremećaji spavanja mogu doprinijeti ovim problemima. Takođe, nečija osjećanja u vezi menopauze mogu doći u obzir. Na primjer, uznemirenost zbog niskog libida ili prestanka plodnosti može doprinijeti depresiji tokom menopauze.
Iako su osjećaji tuge, razdražljivosti i umora uobičajeni tokom menopauze, oni ne moraju nužno ukazivati na depresiju. Međutim, svako ko ima loše raspoloženje tokom 2 nedelje ili duže treba da poseti ljekara, koji će moći da vas posavetuje o najboljem postupku.
Svi koji su zabrinuti u vezi sa spavanjem ili bilo kakvim promjenama u vezi sa menopauzom trebaju kontaktirati ljekara.
- Problemi sa fokusiranjem i učenjem
Uoči menopauze dvije trećine žena može imati poteškoća sa koncentracijom i pamćenjem.
Održavanje fizičke i mentalne aktivnosti, pridržavanje zdrave ishrane i održavanje aktivnog društvenog života mogu pomoći u rješavanju ovih problema. Na primjer, neki ljudi imaju koristi od pronalaženja novog hobija ili pridruživanja klubu ili lokalnoj aktivnosti.
- Fizičke promjene
Različite fizičke promjene mogu se razviti oko vremena menopauze, kao što su:
- nakupljanje masti oko stomaka,
- debljanje,
- promjene boje, teksture i volumena kose,
- smanjenje i osjetljivost grudi,
- urinarna inkontinencija.
Međutim, veza između ovih promjena i menopauze nije uvijek jasna. Neke se mogu pojaviti nezavisno u isto vrijeme kada i tranzicija, a starost i način života takođe mogu igrati ulogu.
- Povećan rizik od nekih zdravstvenih stanja
Nakon menopauze, povećava se rizik od određenih zdravstvenih problema, kao što je osteoporoza. Menopauza ne uzrokuje ova stanja, ali hormonalne promjene mogu igrati određenu ulogu.
Osteoporoza je dugotrajno stanje u kojem se smanjuje snaga i gustina kostiju.
Preporučuje se:
- izlaganje sunčevoj svetlosti – sunčevo zračenje stimuliše stvaranje vitamina D, koji pomaže u apsorpciji kalcijuma,
- zdrava ishrana zasnovana na puno voća, povrća i adekvatnih izvora kalcijuma kao što su mleko i mlečni proizvodi,
- uzimanje suplemenata kalcijuma i/ili vitamina D u slučaju nedovoljnog unosa hrane i nedostatka izlaganja suncu,
- prestanak pušenja i ograničenje alkohola.
Ostali simptomi
Menopauza može biti praćena nizom drugih simptoma, uključujući:
- glavobolja,
- lupanje srca – osećaj ubrzanog rada srca,
- ukočenost usljed bola u zglobovima,
- smanjena mišićna masa,
- ponavljajuće infekcije urinarnog trakta.
Dijagnoza i terapijski pristup
Menopauza nije bolest, ali mnogi ljudi imaju koristi od posjete ljekaru kada se menstruacija završi.
Ljekar često može postaviti neka pitanja da li je razlog za ovu promjenu perimenopauza ili menopauza. Oni takođe mogu testirati nivoe hormona i obavljati druge analize krvi i urina kako bi isključili zdravstvene probleme. Međutim, nikakvi testovi ne mogu u potpunosti ukazati da je menopauza počela.
Ljudi mogu provjeriti nivoe hormona kod kuće pomoću kompleta za testiranje, od kojih su neki dostupni za kupovinu na mreži.
Jako je btino shvatiti da menopauza nije zdravstveni problem već prirodna tranzicija. Međutim, to može uključivati neželjene fizičke i mentalne promjene.
Svi koji su zabrinuti zbog ovih promjena trebaju potražiti savjet ljekara, koji po potrebi može preporučiti:
- Hormonska terapija
Ovaj tretman pomaže u ravnoteži nivoa hormona u tijelu tako što daje dodatni estrogen i sintetičku verziju hormona progesterona. Hormonska terapija dolazi u različitim oblicima, uključujući flastere za kožu i lokalne kreme. Može pomoći u smanjenju pojave valunga i drugih simptoma menopauze. Međutim, njegova upotreba može povećati rizik od razvoja određenih bolesti i zdravstvenih stanja. Osoba ne bi trebalo da koristi hormonsku terapiju ako ima faktore rizika za slijedeće zdravstvene probleme, ili ako ima ličnu ili porodičnu istoriju ovih problema:
- srčana bolest,
- krvne ugruške,
- visoke vrijedosti triglicerida u krvi,
- bolest žučne kese,
- bolest jetre,
- moždani udar,
- rak dojke.
Važno je da se obavezno razgovara o mogućim prednostima i rizicima hormonske terapije sa ljekarom, prije nego što odlučite da je koristite.
- Ostali tretmani
Ono što takođe može pomoći u ublažavanju simptoma jesu:
- gelovi bez recepta i drugi proizvodi za suhoću vagine,
- pilule na recept, kreme i prstenovi za vaginalnu suhoću,
- niske doze hormonskih kontracepcijskih pilula za valunge, suhoću vagine i promjene raspoloženja,
- male doze antidepresiva za valunge, čak i među ljudima koji nemaju depresiju,
- alternativna hormonska supstituciona terapija, u vidu biljnih lijekova i prirodnih hormona koji sadrže fitoestrogene.
Životni savjeti
Savjeti za rješavanje možda i najčešćih simptoma menopauze, koji pogađaju veliki deo žena, jesu neke od jednostavnih mjera kao:
- redovno vežbanje,
- praktikovanje vježbi opuštanja i dubokog disanja,
- zdrava ishrana koja uključuje puno svežeg voća, povrća i integralnih žitarica,
- prestanak pušenja i izbjegavanje pasivnog pušenja,
- ograničavanje unosa alkohola,
- traženje savjeta za anksioznost, promjene raspoloženja i brige u vezi,
- uspostavljanje dobrih navika spavanja i dovoljno odmaranja,
- izvođenje Kegelovih vježbi za jačanje karličnog dna,
- razgovor sa prijateljima i porodicom o iskustvu menopause,
- istraživanje novih načina uživanja u intimnosti sa partnerom,
- pridruživanje klubu, volontiranje ili preuzimanje novog hobija.
- ostati seksualno aktivan, što može povećati vaginalni protok krvi i pomoći u održavanju zdravlja tkiva,
- ne koristite jake sapune oko vagine, jer oni mogu pogoršati iritaciju,
- nošenje tanje, lakše odeće,
- održavanje niže temperature u spavaćoj sobi,
- hladno tuširanje i ispijanje hladnih napitaka,
- upravljanje stresom.
Vrijedi zapamtiti da, iako žena ne može zatrudnjeti nakon početka menopauze, još uvijek je važno koristiti zaštitu tokom seksa kako bi se zaštitila od spolno prenosivih infekcija.
Često će seksualni partneri biti stariji, I doživjeti menopauzu možda u isto vrijeme. Te i sam osjećaja pada seksualnog nagona može se desiti istovremeno. Otvaranje u vezi i razgovor o takvim zabrinutostima može pomoći da se oba partnera osjećaju bolje i istraže nove oblike intimnosti, te poboljšaju kvalitet života.
Reference
Tepper, P.G., Brooks, M.M., Randolph, J.F., Crawford, S.L., Khoudary, E., Gold, E.B., et al. (2016). Characterizing the trajectories of vasomotor symptoms across the menopausal transition. Menopause; 23(10): 1067–1074.
Avis, N.E., Crawford, S.L., Greendale, G., Bromberger, J.T., Everson-Rose, S.A., Gold, E.B., et al. (2015). Duration of Menopausal Vasomotor Symptoms Over the Menopause Transition . JAMA Internal Medicine; 175(4): 531–539.
Huang, A.J., Subak, L.L., Wing, R., West, D.S., Hernandez, A.L., Macer, J., et al.; Program to Reduce Incontinence by Diet and Exercise Investigators. (2010). An intensive behavioral weight loss intervention and hot flushes in women. Archives of Internal Medicine; 170(13): 1161–1167.
Kravitz, H. M., Ganz, P. A., Bromberger, J., Powell, L. H., Sutton-Tyrrell, K., Meyer, P. M. (2003). Sleep difficulty in women at midlife: a community survey of sleep and the menopausal transition. Menopause; 10, 19–28.
Innes, K.E., Selfe, T.K., Vishnu, A. (2010). Mind-body Therapies for Menopausal Symptoms: A Systematic Review. Maturitas; 66(2): 135-149.
Eichling, P.S., Sahni, J. (2005). Menopause Related Sleep Disorders . Journal of Clinical Sleep Medicine; 1(3): 291–300.
Weber, M., Mapstone, M., Staskiewicz, J., Maki, P.M. (2012). Reconciling subjective memory complaints with objective memory performance in the menopausal transition. Menopause; 19: 735–741.
Gardener, H., Wright, C. B., Dong, C., Cheung, K., DeRosa, J., Nannery, M., … Sacco, R. L. (2016). Ideal Cardiovascular Health and Cognitive Aging in the Northern Manhattan Study. Journal of the American Heart Association: Cardiovascular and Cerebrovascular Disease, 5(3), e002731.
Ertel, K.A., Glymour, M.M., Berkman, L.F. (2008). Effects of Social Integration on Preserving Memory Function in a Nationally Representative US Elderly Population. American Journal of Public Health; 98(7): 1215–1220.
Roberts, H., Hickey, M. (2016). Managing the menopause: An update. Maturitas. 201;86:53-8.
Dennerstein, L., Alexander, J. L., Kotz, K. (2003). The menopause and sexual functioning: a review of the population-based studies. Annu Rev Sex Res;14: 64-82.