Bolovi u kostima i zglobovima smatraju se reumatskim bolestima i najučestalije su bolesti mišićno koštanog sistema. Javljaju se kod oko 80% populacije.
Dobro nam je poznato da hladnoća pojačava bolove u zglobovima kod osoba sa degenerativnim reumatizmom, a visoka vlažnost zraka i nizak atmosferski pritisak tegobe kod ljudi sa zapaljenskim reumatskim bolestima.
Bolovi u zglobovima, kostima, mišićima, tetivama, ukočenost u zglobovima, vratu, krstima – simptomi su reumatskih oboljenja, a promjena atmosferskog pritiska izaziva veoma intenzivne tegobe, zbog čega je kostobolja najizraženija u jesen.
Bolovi u kostima i zglobovima mogu biti posljedica mnogih faktora, kao što su iscrpljenost, prekomjerna težina, genetika, hormonski poremećaji, osteoporoza, uganuća i druge povrede. Upale mogu zahvatiti bilo koji dio tijela, no najčešće se javljaju u koljenima, ramenima i prstima.
Reumatske bolesti se najčešće ispoljavaju u šestoj deceniji života, ali se sreću i kod osoba srednjeg i mlađeg životnog doba. Posljedice su manja ili veća trajna oštećenja zglobova koja dovode do smanjenja radne sposobnosti, kretanja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Postoje zapaljenske reumatske bolesti, degenerativne – artroze perifernih zglobova i kičmenog stuba – spondiloza, diskartroza, vanzglobni reumatizam, kao i retke reumatske bolesti i parareumatska stanja, najbrojnija su degenerativna oboljenja zglobova.
Degenerativno oštećenje zglobova počinje u hrskavici zgloba koja se istanjuje i postaje neravna. Napredovanjem oštećenja hrskavice, postepeno se oštećuje i kost i ostali dijelovi zgloba – tetive, mišić.
Bolovi se javljaju pri opterećenju zglobova, dužem stajanju i hodu, nošenju tereta, a popuštaju pri mirovanju i odmoru. Degenerativno oštećenje zglobova počinje u hrskavici zgloba, koja se istanjuje i postaje neravna. Napredovanjem oštećenja hrskavice, postepeno se oštećuje i kost i ostali delovi zgloba – tetive, mišić.
Neki od simptoma bolova u zglobovima su:
- crvenilo u zglobu,
- otok zgloba,
- osjetljivost zgloba za vrijeme kretanja,
- toplina oko bolnog područja,
- ograničena pokretljivost (smanjen opseg pokreta u zglobu),
- ukočenost zglobova i
- slabost.
Pacijenti ponekad osećaju da je njihova reuma povezana sa promjenom vremena. Nagla promjena vazdušnog pritiska i povećanje vlažnosti vazduha mogu da pogoršaju bolove u kostima, zglobovima i mišićima. Najintenzivnije tegobe su u proljeće i jesen, kada se mijenja atmosferski pritisak. Reumatizmu pogoduju i loši uslovi života, neadekvatna ishrana, pad imuniteta, brz tempo života i stres. Nasledna sklonost može da utiče na pojavu degenerativnog reumatizma, ali taj uticaj nije presudan za ispoljavanje bolesti.
Kako počne jesen i hladniji dani, ove tegobe se pojačavaju, pa većina grije leđa toplim prslucima i prirodnim oblogama, kako ne bi, pri iznenadnom pokretu, ukočeni završili na nekom od odjeljenja reumatologije. Na sreću, polovina onih koje s vremena na vrijeme „preseku“ leđa, se oporavi nakon nedelju dana.
Uslovi života i rada, ishrana i stalna umjerena fizička aktivnost, tvrde reumatolozi, povećavaju opštu otpornost organizma i umanjuju sklonost ka obolijevanju od ove bolesti. Otkrivanje oboljenja u ranoj fazi omogućava znatno uspješnije liječenje.
Zato najbolji način da se tegobe spriječe i ublaže jeste umjerena fizička aktivnost. Važno je da se upotrebljavaju i ojačavaju mišići, da se više radi i hoda i da se smanji kilaža. Jer, ako ne koristimo svoje zglobove, oni propadaju. Samo loše navike dovode do nepovratnog degenerativnog propadanja zglobova i hrskavice.
Ako vrijeme najviše volite provoditi ležeći ispred TV ekrana, zglobovi vam neće biti zahvalni, jer tjelovježba pomaže pri podmazivanju zglobova i tako spriječavaju bol.
Ako stavite nešto toplo na bolno mjesto, bol će popustiti. Električni jastučići na zagrijavanje ili namakanje zglobova u toploj vodi može olakšati bol, smanjiti ukočenost i opustiti napete mišiće. Nekima pomaže i naizmjenično namakanje zapešća u toploj pa hladnoj vodi.
Optimalna prehrana je uvijek najbolji izbor, koje god stanje da vas muči, a vitamini topljivi u mastima (vitamin A, D, E i K) ipak zaslužuju dodatnu pažnju. Za zdravlje su potrebni svi vitamini koji će ublažiti upalne procese.
Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sistema. Vitamini D i K doprinose održavanju normalnih kostiju. Vitamin D doprinosi apsorpciji i iskorištenju kalcija i fosfora. Vitamin D doprinosi održavanju normalnog nivoa kalcija u krvi te sudjeluje u procesu dijeljenja ćelija.
Kako liječiti bolove u zglobovima?
Bez obzira na uzrok boli u zglobovima, obično se mogu riješiti uz lijekove, fizikalnu terapiju ili kućne tretmane.
1) Steroidna injekcija
Kod osoba kojima propisani lijekovi ne pomažu, ljekar može preporučiti i steroidnu injekciju u kombinaciji sa lokalnom anestezijom. Ona se ubrizgava direktno u zglob svaka tri do četiri mjeseca. To je najčešće liječenje kod osoba koje pate od artritisa ili imaju ozbiljniju upalu zglobova.
2) Fizikalna terapija
Sa fizikalnom terapijom možete ojačati i stabilizovati mišiće oko zglobova te poboljšati opseg pokretljivosti. Terapeut može koristiti tehnike poput ultrazvuka, hladno-toplu terapiju i elektrostimulaciju živaca.
3) Kućni tretmani
Za ublažavanje laganih bolova možete pribjeći i kućnim tretmanima koji ne zahtijevaju mnogo truda. U te svrhe poznata je upotreba ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kurkume i đumbira, korijena bijele vrbe, jabukovog sirća.
Takođe veoma korisni su toplo-hladni oblozi. Duga topla kupka ili tuširanje mogu olakšati ukočenost mišića. Toplina djeluje na ukočenost, dok je hladnoća najbolja za bolove u zglobovima. Na bolna područja možete staviti zaleđenu vrećicu ili hladni ručnik.
Veoma značajan je povećan unos kalcija. Kalcij je najvažniji i najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. Gotovo 99% njegove količine nalazi se u kostima i zubima što samo po sebi govori da je bitan za pravilnu strukturu kostiju. Najbolji način za unošenje ovog minerala u organizam je putem zdrave prehrane. Nalazi se u voću poput naranča, mandarina, badema i banana, mlijeku i mliječnim proizvodima i zelenom lisnatom povrću.
4) Promjene u svakodnevnom životu
Fizička aktivnost. Ako ste pretili, gubitak težine će smanjiti pritisak na bolne zglobove. Veoma je važna lagana fizička aktivnost, poput vožnje bicikla, šetanja ili plivanja. Anaerobne vježbe, poput podizanja tegova takođe mogu ojačati zglobove, ali ne smiju biti prevelike težine. Istezanje smanjuje napetost mišića oko zglobova i čuva njihovu elastičnost i pokretljivost.
5) Dodaci prehrani
Ukoliko unos vitamina i minerala putem zdrave prehrane nije dovoljan, preporučuj se unos dodataka prehrane svim osobama starije dobi, sportistima i rekreativcima u cilju očuvanja zdravlja hrskavice, kostiju i normalne pokretljivosti zglobova, te ostvarenja boljeg kvaliteta života.
Ako je bol sve jača i ne prestaje, obavezno potražite pomoć ljekara. Ako ignorišete bol u kostima i zglobovima mogla bi se razviti u artritis.
Reference
- Merskey H, Bogduk N. Classification of chronic pain. 2nd ed. (Merskey H, Bogduk N, editors). Seattle: IASP Press (2002).
- Dahlhamer J, Lucas J, Zelaya C, Nahin R, Mackey S, DeBar L, et al. Prevalence of chronic pain and high-impact chronic pain among adults—United States, 2016. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. (2018) 67(36):1001–6.
- European Union. Reflection Process on Chronic Diseases in the EU-the Role of Chronic Pain Systematic Literature Report Societal Impact of Pain (2012).
- Hadi MA, McHugh GA, Closs SJ. Impact of chronic pain on patients’ quality of life: a comparative mixed-methods study. J Patient Exp. (2019) 6(2):133–41.
- Breivik H, Collett B, Ventafridda V, Cohen R, Gallacher D. Survey of chronic pain in Europe: prevalence, impact on daily life, and treatment. Eur J Pain. (2006) 10:287.
- Neville A, Peleg R, Singer Y, Sherf M, Shvartzman P. Chronic pain: a population-based study. Isr Med Assoc J. (2008) 10(10):676–80. Available at: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19009944/19009944
- Dao TT, LeResche L. Gender differences in pain. J Orofac Pain. (2000) 14(3):169–84; discussion 184–95.
- Smith MT, Haythornthwaite JA. How do sleep disturbance and chronic pain inter-relate? Insights from the longitudinal and cognitivebehavioral clinical trials literature. Sleep Med Rev. (2004) 8(2):119–32.