Foto: https://www.centerforvein.com/
Šta je to duboka venska tromboza?
Duboka venska tromboza (DVT) je multifaktorska bolest obilježena nastankom tromba u dubokim venama udova. Ona u velikoj mjeri uzrokuje morbiditet i mortalitet u svim populacijama, i to kod žena nešto češće nego kod muškaraca. Značajna učestalost DVT je nakon 45 godine života, sa godišnjom incidencom koja iznosi 1-2 osobe na 1000 stanovnika, dok u slučajevima preko 80 godina ona je 5 na 1000. Mortalitet kod neliječenih DVT je poprilično veliki i iznosi 30%. Posttrombotski sindrom je javlja kod 25-50% oboljelih, dok recidivi u čak 10-30% slučajeva.
Uzroci nastanka
Najčešći uzroci nastanka krvnih ugrušaka u dubokim venama ekstremiteta su oštećenje endotela vena, usporenje protoka krvi i poremećaji koagulacije krvi. Stvaranjem krvnog ugruška dolazi do rizika od začepljenja vene u dubokom venskom sistemu, odnosno nastanka duboke venske tromboze.
Uzroci nastanka duboke venske tromboze su:
– Usporenje protoka krvi u venama nastaje uslijed:
- dugotrajnog ležanja,
- nekih hroničnih bolesti,
- maligna oboljenja,
- moždanog udara,
- zbog politraume i imobilizacije;
– Oštećenje endotela vena usljed:
- traume,
- prisutnost stranog tijela kao što su kateteri i elektrode u venama;
- hirurški zahvat,
- hipertenzija,
- dijabetes,
- pušenje;
– Hiperkoagubilnost krvi usljed:
- trombofilija,
- mutacija faktora II i V,
- hiperhomocisteinemija,
- trudnoća.
Poremećaji koagulacije su uglavnom nasljedne bolesti. Od stečenih bolesti treba napomenuti maligne bolesti, antifosfolipidni sindrom, nefrotski sindrom i paroksizmalnu noćnu hemoglobinuriju koje mogu uzrokovati duboku vensku trombozu. U nekim slučajevima u trudnoći i neposredno nakon poroda može biti povećan rizik od duboke venske tromboze. Uzimanje kontracepcijskih pilula takođe može u nekih žena povećati rizik od nastanka duboke venske tromboze.
Simptomi
Što se tiče simptoma duboke venske tromboze u nekim slučajevima bolesnik može biti i bez nekih izraženih simptoma. Asimptomatska DVT je čvrsto povezana sa razvojem simptomatske venske tromboembolije i takođe je povezana sa povećanim rizikom od smrti.
No u većini slučajeva simptomatska manifestacija je slijedeća:
- otok zahvaćenog ekstremiteta,
- bol ili osjećaj težine dužinom trombozirane vene,
- napetost kože,
- povišena lokalna toplota,
- crvenilo,
- izražen površinski venski crtež,
- potpuno okluzija: cijanoza i edem koji vode u gangrenu.
Obično je otok zahvaćenog ekstremiteta (noga ili ruka) prisutan u više od 65% slučajeva. Dosta često bolesnici osjećaju jaču bol pri podizanju stopala na onoj nozi koja je zahvaćena dubokom venskom trombozom.
Zašto je duboka venska tromboza opasno stanje
Duboka venska tromboza, ako se na vrijeme ne prepozna i ne liječi, može imati jako ozbiljne posljedice, a u nekim slučajevima dovesti čak i do smrtnog ishoda. Najvažnija i najopasnija životno ugrožavajuća komplikacija DVT-a je plućna embolija. Naime, kod razvoja krvnog ugruška u dubokoj veni može doći do otkidanja komadića tromba koji onda putuje vaskularnim sistemom kroz srce sve do pluća. Ako je taj ”putujući” tromb dovoljno veliki, može začepiti neku od velikih krvnih sudova pluća i na taj način prekinuti snabdijevanje pluća krvlju, što može završiti fatalno. Hoće li se to dogoditi ovisi o tome koliko je tromb velik, koji je krvni sud zahvatio i koliki je dio pluća ostao bez krvi. Upravo zbog toga je izuzetno važno što prije reagovati ako se posumnja na duboku vensku trombozu i takvo stanje liječiti.
Komplikacije DVT
Ponekad duboka venska tromboza nema nekih očitih simptoma u dijelu tijela u kojem se pojavila, ali se iznenada mogu javiti simptomi plućne embolije. To su bol u prsima, otežano i ubrzano disanje, iznenadna kratkoća daha, ubrzan rad srca i iskašljavanje krvi koja je najčešće pjenaste konzistencije. Uvijek treba obratiti pažnju na ovakve simptome, osobito ako nastanu iznenada te se što prije javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Osim plućne embolije koja je najozbiljnija komplikacija DVT-a, druge moguće komplikacije su srčano zatajenje i posttrombotički sindrom. Zatajenje srca može nastati jer tromb može začepiti plućne arterije koje vode krv iz srca do pluća. Tada srce radi protiv povećanog pritiska, a to za njega predstavlja veliko opterećenje. U nekom trenutku zbog toga može doći do zatajenja njegove funkcije. Posttrombotički sindrom se javlja kod jedne trećine ljudi koji su preboljeli DVT. Karakterišu ga hronična bol u nozi, oticanje, promjene boje kože i pojava ulceracija (rana). Te promjene su često hronične i jako se teško liječe.
Dijagnostički pristupi
U dijagnostičke postupke za duboku vensku trombozu spadaju:
- anamneza i klinički pregled,
- ultrazvučna pretraga vena (Doppler sonografija),
- određivanje D-Dimera u krvi,
- flebografija,
- radionuklidne metode za prikaz vena.
Ultrazvučna pretraga vena ima visoku osjetljivost i specifičnost koja se prema rezultatima istraživanja kreće više od 90%. To znači da je ova neinvazivna dijagnostička metoda vrlo pouzdana i vrlo sigurna. Osim ovih pretraga vrši se i:
- snimanje EKG,
- RTG snimanje pluća i srca,
- hematološke i biokhemijske pretrage krvi.
Tretman DVT
Bolesnici kod kojih je dijagnostifikovana duboka venska tromboza ili je postavljena sumnja na ovu bolest moraju se hitno hospitalizovati i liječiti u bolnici.
Liječenje duboke venske tromboze moguće je:
– lijekovima kao što su:
- heparini koji mogu biti:
- niskomolekularni (engl. LMWH),
- nefrakcionisani (engl. UFH),
- antagonisti vitamina K (VKA): varfarin i
- trombolitički lijekovi,
- oralni antikoagulansi.
Bolesnici sa DVT liječe se u bolnici, trebaju mirovati u krevetu 7-10 dana uz povišeni položaj bolešću zahvaćenog ekstremiteta. Mirovanje i antikoagulantna terapija smanjuju rizik od nastanka komplikacija kao što je plućna embolija, što jeste primarni cilj liječenja duboke venske tromboze. U bolesnika sa udruženim hroničnim bolestima primjenjuju se i lijekovi za udružene hronične bolesti. Nakon završene faze mirovanja, preporučuje se i nošenje elastičnog zavoja ili elastične čarape tokom hodanja na nozi koja je bila zahvaćena dubokom venskom trombozom. Nakon izlaska iz bolnice neophodno je nastaviti medikamentoznu profilaksu duboke venske tromboze.
NMH ima prednost u liječenju DVT kod bolesnika sa malignim bolestima u odnosu na VKA i nove oralne antikoagulanse. U trudnoći i dojenju DVT se liječi sa niskomolekularnim heparinima.
Duboka venska tromboza je bolest sa velikim kardiovaskularnim rizikom, te je neophodno rano prepoznavanje i liječenje oboljelih osoba, kao i poduzimanja svih koraka u nadzoru nad pojavom recidiva.
Kako preventivno djelovati
Svakako je dobro izbjegavati i promijeniti rizične faktore povezane sa nastankom DVT-a, kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, dehidratacija i dr. Tjelesna aktivnost i kretanje su također jako važni za prevenciju DVT-a. Izbjegavajte dugotrajno stajanje i sjedenje (po nekoliko sati), a ako vam posao to zahtijeva, potrudite se malo prošetati i razgibati barem svakih sat vremena. Zdrava prehrana, redovna fizička aktivnost i zdravi životni stil smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih sudova, uključujući i razvoj duboke venske tromboze.
Za vrijeme i nakon trudnoće preporučuje se kretanje, hidratacija i lagana fizička aktivnost. Ako idete na operativni zahvat koji zahtijeva postoperativno mirovanje i ležanje, u bolnici ćete dobijati lijekove za razrjeđivanje krvi. U konsultaciji sa svojim ljekarom započnite sa kretanjem i aktivnošću što prije možete. Ljekar će vam možda preporučiti i nošenje kompresivnih zavoja i čarapa, posebno ako ste već prije imali DVT. Svakako razgovarajte sa svojim ljekarom o mogućim faktorima rizika koje imate, te načinima kako ih promijeniti ili smanjiti njihov uticaj.
BITI SVJESTAN – SPRIJEČITI – PRIMIJENITI PROFILAKSU
Autor
Mr ph Dragan Stanojević
Literatura
- Ortel TL et al. Blood Advances 2020
- Konstantinides SV, Torbicki A, Agnelli G, Danchin N, Fitzmaurice D, Galie N, et al; Task Force for the Diagnosis and Management of Acute Pulmonary Embolism of the European Society of Cardiology (ESC). 2014.
- Nicolaides AN, Fareed J, Kakkar AK, Comerota AJ, Goldhaber SZ, Hull R, et al. Prevention and treatment of venous thromboembolism–International Consensus Statement. Int Angiol. 2013.
- Nicholson M et al. J. Clin. Med. 2020.
- Kearon C et al. Antithrombotic Therapy for VTE Disease CHEST Guideline and Expert Panel Report. 2016.
- Chan NC, Stehouwer AC, Hirsh J, Ginsberg JS, Alazzoni A, Coppens M, Guyatt GH, Eikelboom JW. Lack of consistency in the relationship between asymptomatic DVT detected by venography and symptomatic VTE in thromboprophylaxis trials. Thromb Haemost. 2015.
- Swenson CW, Berger MB, Kamdar NS, Campbell DA, Morgan DM. Risk factors for venous thromboembolism after hysterectomy. Obstet Gynecol. 2015.
- Obi AT, Pannucci CJ, Nackashi A, et al. Validation of the Caprini venous thromboembolism risk assessment model in critically ill surgical patients. JAMA Surg. 2015.
- Kotaska A. Postpartum venous thromboembolism prophylaxis may cause more harm than benefit: a critical analysis of international guidelines through an evidence-based lens. BJOG. 2018.
- Naringrekar H, Sun J, Ko C, Rodgers SK. It's Not All Deep Vein Thrombosis: Sonography of the Painful Lower Extremity With Multimodality Correlation. J Ultrasound Med. 2019.
- Kearon C, Akl EA, Ornelas J, Blaivas A, Jimenez D, Bounameaux H, et al. Antithrombotic Therapy for VTE Disease: CHEST Guideline and Expert Panel Report. Chest. 2016.
- McCaughan GJB, Favaloro EJ, Pasalic L, Curnow J. Anticoagulation at the extremes of body weight: choices and dosing. Expert Rev Hematol. 2018.
- Denny N, Musale S, Edlin H, Serracino-Inglott F, Thachil J. Chronic deep vein thrombosis. Acute Med. 2018.
- Constans J, Salmi LR, Sevestre-Pietri MA, Perusat S, Nguon M, Degeilh M, et al. Clinical prediction score for upper extremity deep venous thrombosis. Thromb Haemost. 2008.
- Yeh CH, Hogg K, Weitz JI. Overview of the new oral anticoagulants: opportunities and challenges. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2015.