Depresija i ovisnost o više psihoaktivnih supstanci

  • 3. Decembra 2023.
  • MedNet Banja Luka
  • 0

Autor: Miralem Mešanović, spec.neuropsihijatar

PM-BA-2023-11-6348, 11/2023

 

Depresija, karakterizirana trajnom tugom i nedostatkom interesa i zloupotreba psihoaktivnih supstanci koje mijenjaju mentalne procese, su dva ključna pitanja u mentalnom zdravlju. Njihova učestalost i dubok uticaj na pojedince i društvo zahtijevaju sveobuhvatno razumijevanje. Iako svaki problem može postojati nezavisno, njihovo zajedničko pojavljivanje je često i predstavlja jedinstvene izazove u razumijevanju i tretmanu.

Psihoaktivne supstance, koje se kreću od legalnih supstanci kao što su alkohol i lijekovi na recept do ilegalnih droga poput kokaina i heroina, imaju sposobnost da značajno mijenjaju raspoloženje, percepciju i funkciju mozga. Kada pojedinci koji pate od depresije posegnu za ovim supstancama, bilo kao oblik samoliječenja ili zbog istovremenih poremećaja, stvara se složena mreža interakcija koja može pogoršati oba stanja.

Preklapanje depresije i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci je rastuća zabrinutost u području javnog zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), depresija je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu, a poremećaji zloupotrebe supstanci su među najčešćim mentalnim poremećajima globalno.

Razumijevanje ove veze nije važno samo za individualni tretman i oporavak, već i za strategije javnog zdravlja i raspodjelu resursa. Dvostruki teret depresije i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci zahtijeva integrisane pristupe u tretmanu, povećanu svijest i prilagođene strategije prevencije.

Istraživanje depresije

A. Definicija depresije

Depresija je uobičajen, ali složen poremećaj mentalnog zdravlja koji se karakterizira trajnim osjećajem tuge, gubitkom interesa ili zadovoljstva u aktivnostima i nizom dodatnih emocionalnih i fizičkih problema. Američka psihijatrijska asocijacija (APA) definiše depresiju kao glavni depresivni poremećaj koji značajno utječe na svakodnevni život, uključujući rad, školu i odnose. (1)

B. Simptomi i dijagnoza

Simptomi depresije mogu se znatno razlikovati, ali obično uključuju trajne osjećaje tuge, beznađa i bezvrijednosti. Fizički simptomi mogu uključivati promjene u obrascima spavanja, apetitu i nivoima energije. Drugi česti znakovi su poteškoće s koncentracijom, smanjena produktivnost i povlačenje iz društvenih aktivnosti. U težim slučajevima, depresija može dovesti do misli o smrti ili samoubojstvu.

Za dijagnozu depresije, ovi simptomi moraju biti prisutni veći dio dana, gotovo svaki dan, najmanje dvije sedmice. Zdravstveni stručnjaci koriste dijagnostičke kriterije navedene u APA-inom dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM-5) za dijagnosticiranje depresije. (2)

C. Uzroci i faktori

Uzroci depresije su višestruki i često povezani. Genetska predispozicija igra značajnu ulogu, osobe s obiteljskom poviješću depresije vjerojatnije će je i same doživjeti. Biološki faktori, uključujući neravnoteže u neurotransmiterima kao što su serotonin i dopamin, također su povezani s početkom depresije. (3)

Vanjski faktori, kao što su izloženost nasilju, zanemarivanje, zlostavljanje ili siromaštvo, mogu izazvati ili pogoršati epizode depresije. Osim toga, značajne životne promjene ili hronična medicinska stanja mogu biti doprinoseći faktori. Psihosocijalni elementi, uključujući stres i traumu, ključni su za razumijevanje nastanka i tijeka depresije. (4)

D. Tretman i liječenje

Terapija depresije uključuje kombinaciju psihoterapije, korištenja lijekova te izmjena stila života. Antidepresivni lijekovi, kao što su inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), često se propisuju kako bi se regulisale moždane hemikalije koje utječu na raspoloženje. (5)

Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (CBT), pokazala se učinkovitom u liječenju depresije pomažući pojedincima prepoznati i promijeniti negativne obrasce mišljenja i ponašanja. Osim toga, promjene životnog stila, uključujući redovitu tjelovježbu, zdravu prehranu i adekvatan san, mogu dopuniti medicinske tretmane i značajno doprinijeti upravljanju depresijom.(6)

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci

A. Definicija i vrste psihoaktivnih supstanci

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci odnosi se na zloupotrebu droga koje utječu na um, emocije i ponašanje. Ove supstance uključuju širok raspon legalnih i ilegalnih droga koje mijenjaju funkciju mozga, rezultirajući privremenim promjenama u percepciji, raspoloženju, svijesti i ponašanju. Zajedničke zloupotrebljene supstance uključuju alkohol, opioide (kao što su heroin i lijekovi protiv bolova na recept), kanabis, stimulanse (poput kokaina i amfetamina), halucinogene i sedative.

B. Uzorci zloupotrebe

Uzorci zloupotrebe psihoaktivnih supstanci mogu se znatno razlikovati, od povremene upotrebe do hronične ovisnosti. Uzroci zloupotrebe supstanci su višefaktorski i često uključuju faktore kao što su genetska predispozicija, okolišni utjecaji, društveni pritisci i psihološki stresori. Nacionalni institut za zloupotrebu droga (NIDA) ističe da rana izloženost drogama, mentalni poremećaji i socijalno okruženje značajno doprinose zloupotrebi supstanci.(7)

C. Utjecaji na mentalno i fizičko zdravlje

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci može imati duboke i štetne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Fizički, zloupotreba supstanci može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca, oštećenje jetre, respiratorne tegobe i oštećenje mozga. Mentalni učinci su jednako zabrinjavajući, s zloupotrebom supstanci često dovode do mentalnih poremećaja kao što su anksioznost, depresija i psihoza.(8)

Zloupotreba supstanci također može dovesti do ovisnosti, hronične bolesti mozga karakterizirane kompulzivnim traženjem i upotrebom droga unatoč štetnim posljedicama. Američko društvo za medicinu ovisnosti definira ovisnost kao primarnu, hroničnu bolest mozga vezanu za nagradu, motivaciju, pamćenje i srodne kognitivne funkcije.(9)

D. Tretman i liječenje

Tretman za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci je višestran i prilagođen potrebama pojedinca. Često uključuje detoksikaciju, bihevioralno savjetovanje, medikaciju i dugoročno praćenje kako bi se spriječio recidiv. Lijekovi se koriste za upravljanje simptomima povlačenja, sprečavanje recidiva i liječenje istovremenih stanja. Bihevioralne terapije, kao što su kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) i motivacijski intervju, učinkovite su u pomoći pojedincima da se uključe u proces tretmana i izmijene svoje stavove i ponašanja vezana za upotrebu droga.(10)

Osim toga, grupe podrške i programi oporavka zasnovani u zajednici igraju ključnu ulogu u kontinuiranom procesu oporavka i prevenciji recidiva. Ove grupe pružaju podršku vršnjaka i zajedničko razumijevanje izazova s kojima se suočavaju tijekom oporavka.(11)

Interakcija između depresije i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci

A. Kako zloupotreba supstanci utječe na depresiju

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci može značajno utjecati na početak i tok depresije. Supstance koje se često koriste, kao što su alkohol, opioidi i stimulansi, mogu promijeniti hemiju mozga i pogoršati simptome depresije. Prema Nacionalnom institutu za zloupotrebu droga (NIDA), zloupotreba supstanci može poremetiti ravnotežu neurotransmitera u mozgu, koji su ključni za regulaciju raspoloženja, time povećavajući rizik i težinu depresije​​. (12)

B. Depresija kao prethodnik zloupotrebi supstanci

S druge strane, osobe s depresijom mogu posegnuti za psihoaktivnim supstancama kao oblikom samoliječenja. Administracija za zloupotrebu supstanci i mentalno zdravlje (SAMHSA) napominje da mnogi pojedinci s depresijom pokušavaju ublažiti svoje simptome korištenjem alkohola ili droga, što može dovesti do ciklusa ovisnosti i zavisnosti​​. (13) Ovaj obrazac samoliječenja često pogoršava tok depresije i može dovesti do razvoja poremećaja upotrebe supstanci.

C. Izazovi u dualnoj dijagnozi

Istovremena pojava depresije i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, poznata kao dualna dijagnoza, predstavlja jedinstvene izazove u dijagnosticiranju, tretmanu i upravljanju. Dualna dijagnoza može komplicirati proces liječenja jer svako stanje može utjecati na tok i odgovor na tretman drugog. Časopis Klinička Psihijatrija izvještava da pacijenti s dualnom dijagnozom često imaju teže i hroničnije simptome, veći rizik od recidiva i dodatne socijalne i medicinske probleme u usporedbi s onima s jednim poremećajem​​. (14)

Identificiranje i liječenje dualne dijagnoze zahtijeva sveobuhvatan i integriran pristup. Kliničari moraju pažljivo procijeniti i istovremeno adresirati oba stanja. Učinkovitost tretmana za dualnu dijagnozu je poboljšana kada se oba stanja liječe zajedno umjesto odvojeno​​. (15)

Učinkovito upravljanje dualnom dijagnozom često uključuje kombinaciju farmakoterapije, psihoterapije i podrške usluga. Lijekovi poput antidepresiva mogu se koristiti za liječenje simptoma depresije, dok se za zloupotrebu supstanci mogu koristiti specifični tretmani, kao što je terapija zamjenom opioida. Psihoterapije poput kognitivno-bihevioralne terapije su učinkovite i za depresiju i za zloupotrebu supstanci, fokusirajući se na mijenjanje negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja povezanih s oba stanja. (16)

Pristupi liječenju i oporavku

A. Integrisani pristupi liječenju

Za pojedince koji se suočavaju s dvostrukim izazovima depresije i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, integrirani pristupi liječenju nude najveće šanse za uspjeh. Ovi pristupi istovremeno adresiraju oba stanja, prepoznajući da su međusobno povezani i često se utječu jedni na druge. Administracija za zloupotrebu supstanci i mentalno zdravlje (SAMHSA) naglašava važnost integriranog pristupa, kombinirajući farmakološke i psihoterapijske intervencije prilagođene potrebama pojedinca​​. (17)

B. Uloga savjetovanja i rehabilitacije

Psihoterapija ima ključnu ulogu u liječenju i depresije i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT), posebno, pokazala se učinkovitom u pomoći pojedincima da razumiju i promijene svoje obrasce mišljenja i ponašanja povezanih s oba stanja​​.  (18) Osim CBT-a, i druge terapijske pristupe kao što su motivacijski intervju i obiteljska terapija mogu biti korisni.

Rehabilitacijski programi, uključujući stacionarni i ambulantni tretman, pružaju strukturirana okruženja gdje se pojedinci mogu fokusirati na oporavak. Ovi programi često nude niz usluga, uključujući medicinsku njegu, terapiju i grupe podrške, kako bi pomogli pojedincima razviti strategije suočavanja i održati dugoročnu trezvenost​​. (19)

C. Važnost mreža podrške i zajedničkih resursa

Mreže podrške, uključujući obitelj, prijatelje i grupe podrške vršnjaka, vitalne su u procesu oporavka. Ove mreže pružaju emocionalnu podršku, razumijevanje i ohrabrenje, što je bitno za pojedince koji se bore s depresijom i zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. Zajednički resursi, poput programa oporavka i grupa podrške poput Anonimnih Alkoholičara (AA) ili Anonimnih Narkomana (NA), nude dodatne slojeve podrške i osjećaj zajednice za one u oporavku​​. (20)

Obrazovni programi i inicijative zajednice također imaju ključnu ulogu u prevenciji i osvještavanju. Educirajući javnost o rizicima zloupotrebe supstanci i znakovima depresije, ovi programi nastoje smanjiti stigmu i potaknuti ranu intervenciju​​. (21)

 

  1. American Psychiatric Association. (2020). “What Is Depression?” [Online] Available at: APA on Depression.
  2. American Psychiatric Association. (2013). “Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5).” Arlington, VA: American Psychiatric Association.
  3. National Institute of Mental Health (NIMH). (2021). “Depression.” [Online] Available at: NIMH on Depression.
  4. World Health Organization (WHO). (2021). “Depression.” [Online] Available at: WHO on Depression.
  5. Mayo Clinic. (2021). “Antidepressants: Selecting one that's right for you.” [Online] Available at: Mayo Clinic on Antidepressants.
  6. Beck Institute for Cognitive Behavior Therapy. (2020). “Cognitive Behavioral Therapy.” [Online] Available at: Beck Institute on CBT.
  7. National Institute on Drug Abuse (NIDA). (2021). “Understanding Drug Use and Addiction.” [Online] Available at: NIDA on Drug Use and Addiction.
  8. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2021). “Health Effects of Substance Abuse.” [Online] Available at: CDC on Health Effects.
  9. American Society of Addiction Medicine. (2021). “Definition of Addiction.” [Online] Available at: ASAM on Addiction.
  10. Substance Abuse and Mental Health Services Administration (SAMHSA). (2020). “Treatments for Substance Use Disorders.” [Online] Available at: SAMHSA on Treatments.
  11. National Institute on Drug Abuse (NIDA). (2021). “Principles of Drug Addiction Treatment: A Research-Based Guide (Third Edition).” [Online] Available at: NIDA on Treatment Principles.
  12. National Institute on Drug Abuse (NIDA). (2021). “Drugs, Brains, and Behavior: The Science of Addiction.” [Online] Available at: NIDA on Drugs and Brain.
  13. Substance Abuse and Mental Health Services Administration (SAMHSA). (2020). “Behavioral Health Treatments and Services.” [Online] Available at: SAMHSA on Behavioral Health.
  14. Journal of Clinical Psychiatry. (2021). “Dual Diagnosis: Overview and Treatment.” [Online] Available at: Journal of Clinical Psychiatry on Dual Diagnosis.
  15. American Journal of Psychiatry. (2019). “Integrated Treatment for Dual Disorders: A Guide to Effective Practice.” [Online] Available at: American Journal of Psychiatry on Integrated Treatment.
  16. Psychiatric Services. (2020). “Cognitive-Behavioral Therapy for Individuals With Substance Use Disorders.” [Online] Available at: Psychiatric Services on CBT.
  17. Substance Abuse and Mental Health Services Administration (SAMHSA). (2021). “Integrated Treatment for Co-Occurring Disorders.” [Online] Available at: SAMHSA on Integrated Treatment.
  18. National Institute on Drug Abuse (NIDA). (2021). “Cognitive-Behavioral Therapy (Alcohol, Marijuana, Cocaine, Methamphetamine, Nicotine).” [Online] Available at: NIDA on CBT.
  19. American Addiction Centers. (2021). “Choosing Between Inpatient vs Outpatient Rehab.” [Online] Available at: American Addiction Centers on Rehab Choices.
  20. Psychology Today. (2021). “Understanding the Importance of Social Support in Recovery.” [Online] Available at: Psychology Today on Social Support.
  21. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2021). “Preventing Substance Abuse.” [Online] Available at: CDC on Substance Abuse Prevention.