Astma je hronična opstruktivna upalna bolest disajnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakterišu je neprimjereno jak imunološki odgovor i hronična upala traheobronhalnog stabla. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napada dolazi pri pogoršanju upale, obično jer je u neposrednoj okolini prisutan neki iritirajući faktor ili provokativni faktor astme.
Što uzrokuje astmu?
Naslijeđe može igrati veoma bitnu ulogu u nastanku astme, ali postojanje astme u porodici ne znači da ćete definitivno i vi ili vaše dijete oboljeti od astme.
Nasljeđuje se sklonost prema bolesti, a ne sama bolest!
Astma se često prvi put javlja u djetinjstvu i zahvata više dječake nego djevojčice. Atopija i/ili alergije u porodici najveći su rizični faktori za razvoj te bolesti u djece. (Atopija je genetska sklonost imunog sistema da proizvodi antitijela na uobičajene alergene, što dovodi do simptoma alergije). Atopijski dermatitis (ekcem) i alergijski rinitis (peludna groznica) mogu služiti kao ključni pokazatelji rizika razvoja astme u dojenčadi i male djece.
Kako nastaje astma?
Nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije dovode do astme. Astma se može pojaviti na različite načine. Međutim, temeljni mehanizam koji dovodi do simptoma astme je složena imunološka reakcija našeg disajnog sistema na raznovrsne alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju hemijski posrednici upale.
Klasifikacija astme
- Alergijska astma Alergeni i provokativni faktori:
- grinja Dermatophagoides pteronyssinus (glavni alergen u kućnoj prašini i posteljini),
- dlaka, perje i epitelni otpaci životinja,
- plijesni,
- pelud drveća, trave i korova.
- Nealergijska astma Alergeni i provokativni faktori:
- dim cigarete,
- sredstva za čišćenje u domaćinstvu,
- parfemi i mirisi,
- unutarnji i vanjski onečišćivači zraka.
- Profesionalna astma Alergeni i provokativni faktori:
Faktori koji ubrzavaju razvoj astme uključuju izloženost parama, hemikalijama, smolama, prašini, insekticidima, dimovima i ostalim supstancama na radnom mjestu.
- Astma indukovana fizičkom aktivnošću Alergeni i provokativni faktori:
Vježbe koje uključuju udisanje hladnoga i suhog zraka (trčanje zimi) mogu dovesti do astme indukovane fizičkom aktivnošću.
- Astma indukovana aspirinom (ili dodacima hrani) Alergeni i provokativni faktori:
Značajan broj ljudi osjetljiv je na nesteroidne protuupalne lijekove, konzervanse (sulfiti, tartrazin) i ostale dodatke hrani.
Koji su simptomi astme?
Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rjeđim slučajevima razvijaju tokom nekoliko sati ili dana. Klasični simptomi napada astme su: kašljanje, otežano disanje-zaduha (dispneja) i zviždanje u bronhima i plućima uz naglašeno produžen izdisaj. Prije početka napada astme, može doći do iritacije nosa i grla. Neki ljudi najprije osjete pritisak u prsima, bol ili podražajan kašalj. Napad obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem. Kako se ono pogoršava, svi disajni mišići postaju aktivniji. Mišići vrata se stežu, te govor postaje otežan ili nemoguć. Kraj napada je često obilježen kašljem sa iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadi se javljaju između 2 i 4 sata ujutro.
Kako spriječiti astmu ili daljnje pogoršanje bolesti?
Astma se može spriječiti. U djece u čijih porodica je zabilježena astma ili atopija, početni razvoj astme vrlo se vjerojatno može spriječiti izbjegavanjem izloženosti pasivnom pušenju i kućnoj prašini, alergenima u hrani, peludi, te alergenima koji potiču od mačaka ili drugih životinja. Novi pristupi terapiji astme pomažu bolesnicima da spriječe većinu napada, riješe se problematičnih noćnih i dnevnih simptoma i ostanu fizički aktivni. Da bi se postigla kontrola astme, potrebno je:
- odabrati odgovarajuće lijekove i individualno ih dozirati,
- usvojiti dugoročni pristup liječenju astme,
- liječiti akutne napade astme,
- identificirati i izbjegavati faktore koji pogoršavaju astmu,
- pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti.
Dvije vrste lijekova pomažu u liječenju i kontroli astme
Lijekovi za dugoročnu prevenciju koji spriječavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti, te preveniraju akutne napade astme (posebno protuupalna sredstva). Lijekovi za dugoročnu kontrolu uključuju lijekove za inhaliranje i za oralnu primjenu:
- kortikosteroidi,
- beta-2-agonisti sa produženim djelovanjem,
- teofilin sa postepenim otpuštanjem,
- kromoni i antileukotrieni.
Lijekovi za brzo ublažavanje simptoma koji svojim brzim djelovanjem otvaraju disajne puteve opuštajući mišiće koji se oko njih napinju tokom napada. Za brzo ublažavanje akutnih simptoma i napada astme primjenjuju se bronhodilatatori kao što su:
- beta-2-agonisti kratkog djelovanja,
- antiholinergici,
- teofilin kratkog djelovanja,
- te adrenergici za teške astmatske napade ili status astmatikus.