Probiotici su živi mikroorganizmi koji pozitivno utiču na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevima. Naš organizam predstavlja mjesto na kojem živi čitav jedan bakterijski sistem koji nazivamo mikrobiota i koji uveliko utiče na naš život, fiziologiju i metabolizam. Šta više, tih malih, jednoćelijskih organizama ima deset puta vise nego naših vlastitih ćelija.
Korisna simbioza
Pravilna prehrana podrazumijeva način života kojim dugoročno osiguravamo zdravlje naših eukariotskih ćelija, ali i zdravlje našeg uma. Pri tom ne smijemo zaboraviti na prokariote, bakterije koje s nama žive u simbiozi od našeg prvog obroka.
Uspostavljanje ekološkog sistema crijevne mikroflore započinje rođenjem, razvija se (ovisno o raznim faktorima okoline) tokom cijelog djetinjstva te nastavlja i u odrasloj dobi. Specifičnost zajedničke evolucije i razvoja čovjeka kao domaćina, te njegove mikroflore sa druge strane, jest upravo u simbiotskom odnosu koji obim sistemima osiguruje dodatne prednosti u preživljavanju.
Mikroorganizmi dobijaju stanište i hranjive materije dok domaćin dobija dodatni metabolički kapacitet. Bakterije crijeva, naime, pregrađuju i čine dostupnima inače neprobavljive polisaharide, regulišu pohranu masti, biosintezu pojedinih vitamina, a djeluju i na efikasniji metabolizam pojedinih lijekova i uopšte svih ksenobiotika. Time bakterije crijevne mikroflore – crijevne mikrobiote – značajno utiču na raspoloživost i apsorpciju hranjivih materija, te regulišu energetske ravnoteže u organizmu.
Moguće je sažeti tri nivoa djelovanja mikrobiota na domaćina:
- o djelovanje na regulaciju i razvoj funkcije imunološkog sistema
- o aktivnost crijevne mikrobiote u zaštiti od infekcija
- o djelovanje na energetsku ravnotežu organizma (što krajnje reguliše i samu tjelesnu masu)
Probiotici i prebiotici
Današnja medicina kao za sada jedina efikasna metoda liječenja pretilosti prihvata barijatričku hirurgiju. Time se smanjuje veličina želuca pomoću implantiranog medicinskog uređaja, otklanjanjem dijela želuca ili podjelom želuca u dva dijela te naknadnim premoštenjem gornjeg dijela tankim crijevom čime se smanjuje funkcionalni volumen želuca i razvija drugačiji fizički i fiziološki odgovor na hranu.
Kako je zbog svega prije navedenog sve jasnije da ljudski genom nije dovoljan za produkciju svih funkcija potrebnih za pravilan razvoj i funkcionisanje ljudskog organizma, sve veća pažnja posvećuje se alternativnim načinima održavanja i modulacije optimalnog funkcionisanja probavnog sistema. Kako bi ostali zdravi, vitki i vitalni, te se odupirali svakodnevnim izazovima koji stoje pred čovjekom današnjice, neophodno je stalno održavati ravnotežu dobrih bakterija u našim crijevima. Danas je gotovo nemoguće djelovati na tu ravnotežu bez dodatnog unošenja pojedinih pripravaka hranom ili u obliku zasebnih preparata u naš organizam.
Sve se više istražuju i u kliničku praksu uvode nutritivne sastavnice u obliku živih bakterija, odnosno supstanci koje pomažu u održavanju mikrobiote. Ovaj noviji, neinvazivni koncept bioloških intervencija u sastav i promjenu svojstava crijevnih mikroorganizama uvriježio se i u zapadnjačkoj komplementarnoj medicini kao važan element u prevenciji bolesti.
Probiotici su živi mikroorganizmi (najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus) koji pozitivno utiču na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu, prebiotici predstavljaju nerazgradive sastavnice hrane (primjerice inulin, oligofruktoza ili arabinoksilani) koje potiču rast i/ili aktivnost povoljnih crijevnih bakterija, dok su simbiotici mješavine prebiotika i probiotika koje poboljšavaju implementaciju i preživljavanje probiotika po ulasku u probavni trakt selektivnim poticanjem rasta i metabolizma korisnih grupa bakterija. Brojna istraživanja pokazala su važnost crijevne mikroflore u održavanju zdravlja, ali i u sprječavanju razvoja mnogih bolesti.
Probiotičke bakterije blagotvorno djeluju na opšte stanje organizma, dodatno štite od brojnih bolesti te ublažavaju njihove simptome. Neki od primjera su infekcija i proljev uzrokovani prekomjernom primjenom antibiotika, upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, pankreatitis, virusne infekcije (uključujući HIV), tumori, alergije, reumatoidni artritis, pa čak i dijabetes tipa II te pretilost.
Korisne bakterije
Vrlo obećavajući rezultati iz nekoliko studija upućuju na činjenicu da upotreba probiotičkih bakterija može dovesti do smanjenja tjelesne mase. Pokazano je da uzimanje soja Lactobacillus rhamnosus PL60 tokom 8 sedmica dovodi do gubitka težine kod hranom udebljalih miševa, bez uočenog smanjenja unosa hrane. U drugoj su studiji “germ free” miševi (tj. miševi bez bakterijske flore) kolonizirani crijevnom mikrobiotom dojenčadi te nakon toga hranjeni.
Postavlja se pitanje mogu li cijevne mikrobiote biti potencijalno nov terapijski pristup i nove mete u razvoju inovativnih lijekova za tretman pretilosti i srodnih metaboličkih bolesti. Neki su autori pokazali da se djelovanjem antibiotika na pretile miševe može poboljšati njihov glikemički status pri gladovanju (eng. fasting glycemia) i tolerancija glukoze, te dovesti do smanjenja jetrenih triglicerida, povećanja jetrenog glikogena, smanjenja nivoa lipopolisaharida u krvi, kao i povećanja nivoa adiponektina. Navedeni rezultati ukazuju na mogućnost primjene antibiotika u liječenju metaboličkih bolesti u budućnosti.
Dobar probiotički proizvod u sebi mora sadržavati velik broj bakterija, kao i sojeve onih bakterija koje nazivamo “dobrim mikrobiotama. Naime, u bakterijskom svijetu vrijedi princip sličan onome kao kod ljudi: korisne bakterije privlače sebi slične – dobre i korisne bakterije, dok one loše djeluju tako da se okruže sebi sličnim oblicima, nažalost štetnim po organizam. Najbolji su oni proizvodi koji sadrže veliki broj različitih sojeva. Na tržištima danas već postoji raznovrstan izbor proizvoda, koji za cilj imaju postizanje optimalnih sojeva za pojedinca.
Cink doprinosi normalnom kiselinsko-baznom metabolizmu, metabolizmu ugljikohidrata, makronutrijenata, masnih kiselina i normalnoj sintezi proteina te zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Vitamin B6 doprinosi normalnom metabolizmu proteina i glikogena. Dobre bakterije mliječne kiseline se prirodno nalaze u probavnom traktu i sastavni su dio crijevne mikroflore, čija ravnoteža je važna za probavu i funkcionisanje imunološkog sistema.
Korisno
Probiotici doprinose zdravlju crijeva, a time utiču na metabolizam. Zdravom održavaju i kožu, stvaraju vitamine, a dokazano utiču na raspoloženje proizvodnjom dopamina i serotonina, čime ublažavaju i simptome stresa. Pozitivno utiču i na krvni pritisak, kao i na rad srca odnosno nivo holesterola u krvi.
Reference
1. Hill C, Guarner F, Reid G, Gibson GR, Merenstein DJ, Pot B, et al. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic. Nat RevGastroenterol Hepatol 2014;11:506-14.
2. Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, et al. Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics. Nat Rev Gastroenterol Hepatol 2017;14:491-502.
3. World Gastroenterology Organisation. Probiotics and prebiotics. 2017.
4. Zmora N, Zilberman-Schapira G, Suez J, Mor U, Dori-Bachash M, Bashiardes S, et al. Personalized Gut Mucosal Colonization Resistance to Empiric Probiotics Is Associated with Unique Host and Microbiome Features. Cell 2018;174:1388- 405.e21.
5. Sanders ME. Probiotics in 2015: their scope and use. J Clin Gastroenterol 2015;49 Suppl 1:S2-6.
6. Sanders ME. Clinical use of probiotics: what physicians need to know. Am Fam Physician 2008;78:1026.
7. Kailasapathy K, Chin J. Survival and therapeutic potential of probiotic organisms with reference to Lactobacillus acidophilus and Bifidobacterium spp. Immunol Cell Biol 2000;78:80-8.
8. Hogan DE, Ivanina EA, Robbins DH. Probiotics: a review for clinical use. Gastroenterology & Endoscopy News 2018:1-7.
9. National Institutes of Health. Dietary Supplement Label Database. 2018.