U organizaciji Udruženja doktora urgentne medicine Republike Srpske, od 6. do 8. septembra u hotelu Bosna u Banjoj Luci, održan je 1. Kongres urgentne medicine Republike Srpske, međunarodno akreditovan od strane MZSZ RS.
Na kongresu su razmatrane najaktuelnije oblasti iz urgentne medicine u pet glavnih tema: KPR, nove smjernice i izazovi; Politrauma, masovne nesreće i trijaža; Pristup kritično oboljelom djetetu; Akutna pogoršanja hroničnih oboljenja i Uloga hitnog medicinskog tehničara u urgentnom zbrinjavanju. Iz teorije se prešlo na praksu i prikazane su tri radionice.
Pored 60 predavanja iz navedenih oblasti koje tretiraju hitna i urgentna stanja, ugledni predavači i eminentni stručnjaci iz Srbije, Slovenije, Austrije, Hrvatske i BiH, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH, održali su veoma kvalitetna predavanja i predstavili vrhunske rezultate u istraživanjima, paralelno u dvije sale.
Učestvovalo je više od 200 doktora i medicinskih tehničara, razmijenjeni su stavovi i diskutovalo se o svim ključnim tačkama urgentnog zbrinjavanja, o pristupu i procedurama, primjenama postupaka, izazovima u zbrinjavanju urgentnih stanja po algoritmima urgentne medicine kod nas i u svijetu.
Predavači i učesnici su dolazili iz Novog Sada, Beograda, Beča (link), Maribora, Zagreba, Sarajeva, Pančeva, Obrenovca, Živinica, Zenice, Bijeljine, Novog Grada, Kostajnice, Mrkonjić Grada, Laktaša, Teslića, Prijedora, Dervente, Prnjavora, Doboja, Modriče, Foče, Istočnog Sarajeva, Gradiške, Sokoca, Brčkog, Zvornika, Ribnika i Banjaluke.
Posebnu pažnju su privukle teme iz oblasti hitnog ultrazvučnog pregleda, fokusiranog ultrazvuka u određenim hitnim stanjima. Zanimljivo predavanje su imali prof. dr Ivan Gornik, načelnik hitnog prijema, Rebro – KBC Zagreb, na temu: Ultrazvuk u akutnoj medicini, što, kako i koliko? Iz Slovenije je instruktorka Win Focus-a, Vitka dr Vujanović, Zdravstveni dom Adolfa Drolca, Maribor, prezentovala: „Upotreba ultrazvuka u hitnoćama“ i „ Klinički primjer SCAD“. Prof.dr Marija Milenković, UC UKCS, Beograd je održala predavanje: „Upotreba ultrazvučnih uređaja u urgentnim stanjima“ napredne tehnike i kliničke primjene, što je izazvalo veliku pažnju.
Radionicu iz hitnog ultrazvučnog pregleda su za veliki broj zainteresovanih učesnika obavili naši članovi udruženja, doktori iz Banjaluke i Zvornika, „Point of Care Ultrasound: eFAST“. Predstavnici Medicom Bijeljina su predstavili portabilne ultrazvučne aparate kao i ostalu neophodnu opremu za rad u hitnim pomoćima.
Novi trend u urgentnoj medicini je uvođenje portabilnog ultrazvuka i potrebno je što prije edukovati osoblje u hitnim pomoćima, kao i nabaviti ultrazvučne aparate.
Vrijednu pažnju zaslužuje radionica koju je vodio uvaženi instruktor za neonatalnu reanimaciju, Konjević dr Stojislav, UKC RS Banjaluka: Osnovne i napredne tehnike uspostavljanja disajnog puta kod djeteta, uspostavljanje intraosealnog puta, torakocenteza i torakodrenaža kod djeteta.
Još jedna vrlo važna radionica; „ALS scenario“ je privukla veliki broj učesnika, a scenario napredne kardiopulmonalne reanimacije su vodili doktorica Nejra Jonuz Gušić sa medicinskim tehničarima iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć kantona Sarajevo.
Aktuelnosti u urgentnoj medicini je predstavio prof. dr Velibor Vasović, Medicinski fakultet Novi Sad, koji je zaključio da uvođenje modela paramedikusa u urgentnoj medicini nije primjenjen i neće se za sada provoditi u Republici Srbiji.
Takođe, u fokusu predavanja je bila oblast politraume, masovnih nesreća i trijaže. Koji su to izazovi u zbrinjavanju, neophodna oprema i sredstva za zbrinjavanje politraumatizovanog pacijenta, skor sistemi i brza trijaža, te opravdanost primjene brzih anestetika na primarnom prehospitalnom nivou. Predavanje doc.dr Radojke Jokšić Mazinjanin, Medicinski fakultet Novi Sad je otvorilo mnoga pitanja, a prvenstveno na obaveznom uvođenju procedure da svaki sanitet ima „ paket za trijažu“ sa jasno definisanim karticama za trijažne grupe po stepenima hitnosti.
Kongres je svečano otvorio u ime ministra zdravlja i socijalne zaštite, Alena Šeranića, potpredsjednika Vlade RS, pomoćnik ministra prim. dr Milan Latinović, a uvodnu riječ je održala predsjednik Udruženja i Organizacionog odbora Kongresa, prof. dr Nada Banjac. Pročitano je i prigodno pismo predsjednika RS, Milorada Dodika, od strane savjetnice predsjednika, Gabi Račić. Takođe, skupu se obratila i doc. dr Nevena Todorović u ime JZU DZ BL, kao i gđa Davorka Kopanja, predstavnik menadžmenta u ime generalnog sponzora Hemofarm a.d. Banjaluka.
Pozdrave i uspješan rad kongresa su uputili rektor Univerziteta u Banja Luci, prof. dr Radoslav Gajanin, dekan MF prof. dr Ranko Škrbić, dekan MF u Foči, prof. dr Dejan Bokonjić, generalni direktor UKC RS Banjaluka prof. dr Vlado Đajić, kao i generalni direktor Hemofarma Saša Urošević. Uspješan rad je u ime Gradske uprave Banja Luka poželio gradonačelnik Draško Stanivuković.
Za tehničku podršku u organizaciji Kongresa bila je angažovana agencija „MedNet“.
Zaključci kongresa:
- Urgentna medicina i hitne pomoći su nepravedno zapostavljeni u odnosu na njihovu ulogu, mjesto i značaj koji im opravdano pripada. Urgentna medicina nije etablirana u zdravstvenom sistemu i društvu obzirom na cjelokupni doprinos smanjenju mortaliteta i komplikacija kod vitalno ugroženih pacijenata.
- Lokalne samouprave. u većim gradovima u RS, imaju zakonsko uporište da osnuju zavode za hitnu medicinsku pomoć, a po ugledu na Sarajevo u BiH i na okruženje koji imaju ovaj nivo zdravstvene zaštite, obzirom na specijaliste urgentne medicine.
- FZO RS treba poboljšati normative i standarde koje propisuje, jer su dosadašnji normativi nepovoljni i nedovoljni. Mali broj timova demotivišu oprijedjeljenje mladih doktora i medicinskih tehničara, kao i opstanak postojećeg kadra, zbog specifičnosti posla, brzog „sagorijevanja“ usljed nedovoljnog broja propisanih timova po broju stanovnika i dostupnosti građanima. Bolja hitna pomoć implicira zadovoljnije civilno društvo.
- Tražiti od FZO RS da se razdvoje nehitni slučajevi od hitnih slučajeva, ne samo zbog poštovanja struke i usluga koje se pružaju u hitnoj pomoći za hitna stanja, nego i zbog nemogućnosti da se regulišu nehitna stanja u hitnoj pomoći na kojih se „ troši“ edukovano osoblje prioritetno namijenjeno za hitne slučajeve, pa samim tim i sredstava koja dodijeljuje na godišnjem nivou za hitne pomoći namijenjena samo za hitna stanja.
- Tražiti od MZSZ RS da izmjeni pravilnik o sastavu tima, tj. da pored doktora i medicinskog tehničara, vozač sanitetskog vozila može biti i medicinski tehničar. Omjer 1 doktor: 2 medicinska tehničara gotovo nigdje nije ispoštovan u domovima zdravlja u RS.
- Tražiti od MZSZ RS saglasnost da se u domovima zdravlja u RS omogući edukacija i uvede „ Hitni medicinski tehničar“ , sticanjem licence nakon dvomjesečnog kursa u Sarajevu. Poslodavac bi morao uvesti u pravilnik o sistematizaciji ovo radno mjesto za rad u hitnoj pomoći. Hitni medicinski tehničar je naziv koji je bio uveden od 1998.god. projektom za HMP od strane MZSZ RS, ali se vremenom izgubio kroz pravilnike o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji na što smo ranije ukazivali.
- Tražiti od Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci da se uvede dvosemestralna nastava iz obaveznog predmeta Urgentna medicina na šestoj godini studija Medicina, koji je sada jednosemestralan, a silabus predmeta i gradivo je preobimno i zahtijeva veći broj časova predavanja.
- Tražiti od Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Centra za specijalizacije, da se izmjeni kurikulum za specijalizaciju iz Urgentne medicine, koji je prije 3-4 godinae dostavljen od strane šefa Katedre za urgentnu medicinu.
- Neophodno je da se poboljša opremanje hitnih pomoći sa savremenijom opremom koja se koristi u urgentnom zbrinjavanju. Naročito, uvođenje hitnog ultrazvučnog pregleda koji je trend u svijetu i okruženju, pa tako treba i kod nas da bude. Omogućiti uvođenje novih usluga i edukacije, kao i nabavku opreme uz pomoć Vlade i osnivača domova zdravlja koji bi trebali izdvojiti veća sredstva za hitne pomoći. Omogućiti i druge važne edukacije za rad u hitnim pomoćima, te ih akreditovati na nivou MZSZ RS kao obavezne za rad u hitnim službama.
- Apelovati na medije i portale da se suzdrže od senzacionalističkih objava bez prethodno provjerenih činjenica, jer na taj način mogu ozbiljno da ugroze živote osoblja i rad u hitnim pomoćima, podstaknu osoblje da napušta hitne službe jer je na njih neopravdana hajka i pritisak javnosti, demanti nam slabo pomažu.
- Nastaviti saradnju sa relevantnim institucijama, udruženjima i planirati novi simpozij urgentne medicine u naredne dvije godine.