Kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti su oboljenja cirkulatornog sistema sa udjelom od 47% svih uzroka smrtnosti u cijelom svijetu. One su vodeće i po broju hospitalizacija, zatim rehospitalizacija, a na drugom su mjestu po broju dijagnoza zabilježenih u porodičnoj medicini.
Poznato je da su kardiovaskularne bolesti u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je u velikoj mjeri spriječiti ili barem odgoditi njihov početak i nastanak komplikacija, djelujući na faktore rizika važne za njihov nastanak.
Zato je bitno da naše srce i kardiovaskularni sistem održavamo zdravima, pridržavajući se da svakodnevno imamo neku fizičku aktivnost, regulišemo tjelesnu težinu, ne konzumiramo duvanske proizvode, svedemo na minimum nivo svakodnevnog stresa i pazimo na ishranu.
Stoga se preporučuje da iz ishrane izbacimo:
– masno meso i mesne prerađevine,
– brzu hranu,
– čips i grickalice,
– mliječne proizvode,
– rafinisane slatkiše,
– pekarske proizvode koji su bogati trans masnim kiselinama iz margarina.
Dobar i loš holesterol
Ono što predstavlja najveću opasnost za srce i vaskularni sistem su tzv. masnoće u krvi. Pod pojmom masnoće u krvi podrazumijevamo holesterol i trigliceride. Povišen holesterol je faktor rizika za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, ali je i neophodan za dobro funkcionisanje organizma. Holesterol i ostale masnoće topivi su samo u mastima. Uz posebne bjelančevine, oni stvaraju čestice lipoproteina koji su odgovorni za prijenos triglicerida putem krvi iz probavnog sistema i jetre do svih ćelija organizma. Postoji nekoliko vrsta lipoproteina od kojih su najvažnije dvije frakcije – LDL i HDL čestice.
LDL čestice – lipoproteini male gustoće prenose holesterol iz jetre do ćelija, a višak se može taložiti na zidovima arterija te stvarati arterijski plak koji može uzrokovati začepljenje krvnih sudova. Još se naziva i “loš holesterol”.
HDL čestice – lipoproteini velike gustoće sakupljaju na sebe suvišan holesterol iz krvi i tkiva te ga prenose u jetru. On smanjuje mogućnost nagomilavanja holesterola na zidovima krvnih sudova, a samim time i mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Naziva se i “dobar holesterol”.
Neravnoteža može dovesti do stvaranja masnih naslaga na zidovima krvnih sudova, a najčešći razlozi su familijaran sklonost, nepravilna ishrana i prekomjerna tjelesna težina. S obzirom na to da je LDL holesterol vodeći krivac za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, Evropsko kardiološko društvo je u svojim novim smjernicama za prevenciju i liječenje hiperlipoproteinemija („povećanih masnoća u krvi“) dalo preporuku da se ciljane vrijednosti LDL holesterola održavaju ispod 1,4 mmol/L.
Niske vrijednosti holesterola mogu se održavati modifikacijom dijetoterapije, odnosno da pripazimo šta jedemo, što ne možemo postići u svim slučajevima. Za smanjenje povišenih vrijednosti holesterola u krvi se prepisuju lijekovi po imenu statini, no u praksi imamo i neke prirodne preparate.
Prirodni put sniženja lošeg holesterola i crvena riža
Kada govorimo o prirodnom snižavanju povišenog holesterola u krvi, ono što se u praksi pokazalo najučinkovitije je monakolin K koji se dobija iz fermentisane crvene riže.
Tokom zadnjih pet hiljada godina, čovječanstvo je otkrilo i uzgojilo više od hiljadu vrsta riže. Od 4. vijeka prije Hrista, kada je rižu donio Aleksandar Veliki, trebalo je proći još punih 12 vijekova prije nego se riža napokon počela uzgajati u Evropi. Iako potiče iz Indije i Kine, kao dvije glavne vrste u literaturi se pominju indijska (dugo zrno) i japanska (okruglo zrno) vrsta.
Riža je žitarica koja s obzirom na svoju geolokacijsku rasprostranjenost hrani više od polovice svjetskog stanovništva. Kao namirnica, bogata je skrobom, karakteriše ju najveća energetska vrijednost među žitaricama (100 g = 355 kcal) te visok stepen hranjivosti.
Riža sadrži minerale od kojih najviše fosfor i kalijum, takođe sadrži i željezo, magnezijum, kalcijum, bakar i cink. Kada je riječ o vitaminima, sadrži najviše vitamina E (najviše u klici) te vitamine B kompleksa u ljusci. Riža odlično utiče na crijevnu floru, a kao namirnica koja ne osigurava sve aminokiseline, odlično se slaže sa mahunarkama, stoga svoje mjesto nalazi i u varivima. Osim vrijednih prehrambenih osobina, riža se hiljadama godina u mnogim oblicima koristila u zdravstvene svrhe, te za prevenciju i liječenje, pri čemu svakako prednjači, kod nas slabo poznata – crvena riža.
Crvena riža nastaje fermentacijom pomoću kvasca Monascus purpureus. Crvena riža se sastoji od 15 vrsta monakolina. U crvenoj riži dominira monakolin K, koji je poznat pod nazivom – lovastatin.
Za smanjenje nivoa lošeg holesterola zaslužni su ostali spojevi koji se nalaze u crvenoj riži, a to su biljni steroli, ostali monakolini, nezasićene masne kiseline, probavni enzimi te vitamini B kompleksa. Crvena riža je prihvaćena kao kineski narodni lijek i koristi se za liječenje bolesti srca i kardiovaskularnog sistema. U 21. vijeku crvena riža je postala popularna i u Evropi, pogotovo kada je riječ o zdravstvenoj primijeni.
Crvena riža kao važan dodatak prehrani
Istraživanje koje je najviše odjeknulo, svakako je ono objavljeno u studiji u američkom časopisu American Journal of Cardiology. Studija je pokazala da ekstrakt crvene riže u obliku dodatka prehrani može umanjiti holesterol u krvi za 15% te LDL holesterol za 21%. U istraživanju je učestvovalo 25 ispitanika sa povišenim holesterolom koji ne mogu ili ne smiju uzimati lijekove za snižavanje holesterola. Nakon četiri sedmice uzimanja crvene riže kao dodatka prehrani, kod ispitanika je zabilježeno značajno sniženje i ukupnog i LDL holesterola.
Osim ovoga, dostupan je zaključak istraživanja provedenog na 5000 dobrovoljaca u Kini koje je pokazalo da crvena fermentisana riža smanjuje rizik od srčanog udara za oko 30%, te rizik od srčanog udara bez smrtnih posljedica za gotovo 70%.
Istraživanja su otkrila da sastojci crvene riže blokiraju sintezu holesterola. Posljedično, snižavaju holesterol i trigliceride u krvi, smanjuju proizvodnju holesterola u jetri, povećavaju HDL ”dobar” holesterol i poboljšavaju zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Crvena riža – upotreba i doziranje
Crvena riža se u prošlosti koristila za liječenje slezene i loše probave. Budući da pročišćuje i matira kožu te joj vraća ravnotežu, crvena riža koristi se za tretiranje mješovite i masne kože.
U kulinarstvu se crvena riža koristi kao dodatak jelima, te kao stabilizator hrane. U istočnjačkoj kuhinji crvena riža kao i proizvodi od crvene riže koriste se kao konzervans, prehrambena boja ali i začin.
Odraslim osobama, dnevno se preporučuje konzumacija 1200 mg praha crvene riže. Crvenu rižu može se konzumirati i do dva puta na dan. Konzumacija kapsula ovisi o jačini kapsula. Neke kapsule se piju dva puta dnevno, neke samo jednom. Uvijek se pridržavajte uputa istaknutih na pakovanju.
Crvena riža – nuspojave (crvena riža i jetra)
Upotreba preparata od crvene riže ne preporučuje se mladim osobama, trudnicama, dojiljama i svim osobama koje imaju probleme vezane uz zdravlje jetre. U upotrebi crvene riže do sada nisu zabilježene alergijske reakcije, međutim preparati crvene riže mogu uzrokovati nuspojave slične onima koje izazivaju statini. Nuspojave statina su hepatotoksičnost i miopatija.
Neke osobe mogu biti iznimno osjetljive i na malu dozu preparata. U slučaju da osjetite bol u mišićima kao i slabost mišića potražite savjet vašeg ljekara.
Ako koristite preparat crvene riže:
- izbjegavajte konzumaciju alkohola,
- izbjegavajte konzumaciju drugih lijekova koji oštećuju jetru, lijekova protiv upale, lijekova za snižavanje visokog krvnog pritiska,
- izbjegavajte konzumaciju soka od grejpa,
- izbjegavajte konzumaciju koenzima Q10,
- izbjegavajte astaksantin, cink, ginko, češnjak,
- ako u terapiji koristite statine, nemojte koristiti preparat crvene riže.
Korist crvene riže u medicini i zanimljivosti
Zrno crvenih žitarica koristi se i za anemiju. Visoko željezo povećava hemoglobin. Također, riža se može konzumirati za prevenciju.
Riža mora biti uključena u prehranu pacijenata koji pate od celijakije i prolaznog nedostatka probavnih enzima.
Kineska tradicionalna medicina liječi slezenu i probavni sistem takvom rižom.
Vrijedna zrna mogu se nositi sa ozbiljnim bolestima, na primjer, blokiraju razvoj određenih vrsta tumora.
Jedenje nepolirane crvene riže dnevno liječi mušku potenciju.
Ljekovite osobine posjeduju ne samo žitarice, već i klice. Da biste to učinili, žitaricu prelijte vodom jedan dan. Zatim se ocijedi i prelije čistom vodom tako da se riža napola pokrije. Za manje od 10 sati pojavljuju se klice. Mogu se dodati svagdje: u čorbe, salate, priloge itd.
Riža je zrno koje jako voli vlagu. Stoga se klice mogu pojaviti izravno u vodi.
Stabljike biljke narastu do 1,5 metara.
Već u 19. stoljeću žitarice su imale naziv “zrno saracena”.
Riža se počela sijati prije 9 hiljada godina. Ovo je jedna od prvih kultura koju je čovjek uspio pripitomiti.
Od žitarica se dobivaju skrob, maslac i brašno.
Svaki narod ima barem jedno tradicionalno jelo koje se temelji na riži.
U islamskim zemljama postoji mjera koja je jednaka težini zrna riže.
Riža od slame koristi se za izradu papira i kartona.
Ova žitarica se u nekim zemljama koristi za stvaranje alkoholnih pića.
U azijskim zemljama riža je simbol bogatstva i obilja.
Riža hrani 60–70% svjetske populacije.
Tokom godine ljudi širom svijeta pojedu oko 700 milijuna tona žitarica. Da bi se to osiguralo, oko 1 milijarde ljudi radi sa rižom.
U nekim se zemljama riža koristi kao nakit. Majstori crtaju žitarice. Ručni rad je visoko cijenjen.
Crvenu rižu možemo pronaći u prodavnicama zdrave prehrane, ili na bio odjelima u svim bolje opremljenim marketima, dok kapsule od crvene riže (dodatak ishrani) imamo u bilo kojoj apoteci.
Reference
- World Heart Organization, Global action plan for the prevention and control of
noncommunicable diseases 2013-2020.
- Colantonio LD, Bittner V, Reynolds K et al. Association of Serum Lipids and Coronary Heart Disease in Contemporary Observational Studies. Circulation. 2016.
- Kennedy G, Burlingame B, Nguyen VN. Nutritional contribution of rice and impact of biotechnology and biodiversity in rice-consuming countries, Food and Agriculture Organization of the United Nations.
- The Hindu, The Hindu Group (2012), ‘From 1,10,000 varieties of rice to only 6,000 now.
- Mach F, Baigent C, Catapano AL, et al. 2019 ESC/EAS guidelines for the management of dyslipidaemias. Eur Heart J 2019.
- Booth JN, 3rd, Colantonio LD, Howard G et al. Healthy lifestyle factors and incident heart disease and mortality in candidates for primary prevention with statin therapy. Int J Cardiol. 2016.
- Devi GN, Padmavathi G, Babu VR, Waghray K. Proximate nutritional evaluation of rice (Oryza sativa L.). J Rice Res. 2015.
- Gnanamanickam SS. Rice and its importance to human life. In: Biological Control of Rice Diseases. Progress in Biological Control 2009.
- Mbanjo E.G.N., Kretzschmar T., Jones H., Ereful N., Blanchard C., Boyd L.A., Sreenivasulu N. The genetic basis and nutritional benefits of pigmented rice grain. Front. Genet. 2020.
- Ma J, Li Y, Ye Q et al. Constituents of red yeast rice, a traditional Chinese food and medicine. J Agric Food Chem. 2000.
- Agricultural Statistics Division, Third advance estimates of production of food grains for 2016-17, Department of Agriculture, Cooperation and Farmers Welfare, India.
- Gerards MC, Terlou RJ, Yu H, Koks CH, Gerdes VE. Traditional Chinese lipid-lowering agent red yeast rice results in significant LDL reduction but safety is uncertain – a systematic review and meta-analysis. Atherosclerosis. 2015.
- Ahuja SC, Ahuja U. Rice in religion and tradition. 2nd International Rice Congress. 2006.
- Sulochana S, Singaravadivel K. A study on phytochemical evaluation of traditional rice variety of Tamil Nadu -‘Maappillai Samba’ by GC-MS. International Journal of Pharma and Biosciences. 2015.
- Cicero AF, Benvenuti C, AR Moweb study Group Efficacy of a red yeast rice based nutraceutical in large subgroups of hypercholesterolemic subjects in every day clinical practice. Med J Nutr Metab. 2010