Šta su biološki lijekovi?
Biološki lijekovi sadrže jednu ili više aktivnih supstanci dobijenih iz živog organizma, najčešće bakterija, plijesni ili sisavca. Uglavnom sadrže proteine koje tijelo prirodno proizvodi poput inzulina i eritropoetina. Biološki lijekovi proizvode se genetskim inženjeringom. Geni koji kodiraju određeni protein ugrade se u živu ćeliju, koja zatim počinje proizvoditi željeni protein, a koji se potom vrlo složenim postupcima ekstrahuje, pročišćuje i kao aktivna supstanca koristi u proizvodnji određenog lijeka. Primjena bioloških lijekova 1980-tih donijela je značajan pomak u liječenju upalnih bolesti crijeva, upalnih reumatskih bolesti, dijabetesa, multiple skleroze, malignih bolesti i rijetkih bolesti.
Po čemu se biološki lijekovi razlikuju od konvencionalnih lijekova?
Konvencionalni lijekovi su male molekule, jednostavne strukture dok su biološki lijekovi velike, kompleksne molekule, heterogene strukture. Na primjer, acetilsalicilna kiselina ima 21 atom dok monoklono antitijelo ima više od 20 hiljada atoma. Klasični lijekovi proizvode se hemijskom sintezom koju je lako reprodukovati, dok se biološki lijekovi proizvode u živoj ćeliji i imaju složenu strukturu. Kod konvencionalnih lijekova proizvodni proces se može promijeniti, a gotov lijek analizirati kako bi se utvrdilo da je isti prije uvođenja izmjena u proizvodnom procesu. Dok kod bioloških lijekova proizvođači moraju osigurati konzistenciju lijeka, kvalitet i čistoću tako što se pobrinu da proizvodni proces ostane isti cijelo vrijeme.
Šta su bioslični lijekovi?
“Biosličnost” je regulatorni termin koji se koristi u Evropskoj uniji da označi uporedivost između biosličnog lijeka i referentnog lijeka.
Biosličan lijek je biološki lijek koji je napravljen da bude sličan postojećem biološkom lijeku („referentom lijeku“), odnosno to su kopije izvornih bioloških lijekova. Na tržištu se mogu naći nakon isteka patenta izvornog biološkog lijeka.
Bioslični lijekovi nisu isto što i generički lijekovi koji imaju jednostavniju hemijsku strukturu i smatraju se identičnim svojim referentnim lijekovima. Bioslični lijekovi su složeni lijekovi visokog kvaliteta za čiju proizvodnju su potrebna ekspertna znanja i vrhunska tehnologija, uz poštovanje visokih standarda dobre proizvođačke prakse. Bioslični lijekovi se sistematski razvijaju kako bi bili što sličniji referentnom lijeku u smislu kvaliteta, sigurne primjene i efikasnosti.
Uporedivost (komparacija) se radi u nekoliko koraka:
– prvi korak – komparacija kvaliteta (fiziološko-hemijska i biološka komparacija),
– drugi korak – ne klinička komparacija (komparativne ne kliničke studije),
– treći korak – klinička komparacija (komparativne kliničke studije).
U čemu je razlika?
Bioslični lijekovi nisu identični, nego visoko slični referentnom lijeku. S obzirom da se proizvode u živoj ćeliji, te da biologija ne poznaje koncept identičnosti, niti jedan lijek proizveden biotehnološkim postupkom ne može biti identičan referentnom lijeku. Zbog prirode bioloških sistema, ni različite serije istog lijeka jednog proizvođača ne mogu biti identične. Bez obzira na razlike, odobreni bioslični lijekovi imaju isti profil efikasnosti i sigurnosti kao i referentni lijek. Proizvođači su dužni dokazati da male varijabilnosti, koje postoje između biosličnog i referentnog lijeka, ne utiču na kvalitet, efekat i sigurnost primjene lijeka.
Šta je referentni lijek?
Referetni lijek je izvorni lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet. Nakon isteka razdoblja patentne zaštite, dozvoljena je proizvodnja kopija izvornog lijeka. Biosličan i referentni lijek upoređuju se detaljnim ispitivanjima na svim nivoima, uključujući poređenja fizikalno-hemijskih karakteristika, bioloških karakteristika, efikasnosti i sigurnosti.
Ko odobrava stavljanje u promet biosličnih lijekova?
U Evropskoj uniji biološke i bioslične lijekove registruje isključivo Evropska agencija za lijekove (EMA). Prvi biosličan lijek registrovan je 2006. EMA je postavila visoke kriterijume registracije biosličnih lijekova. Osim dokumentacije kojom se dokazuje kvalitet lijeka, proizvođač je obavezan priložiti rezultate kliničkih ispitivanja efikasnosti i sigurnosti primjene lijeka, odnosno dokazati uporedivost sa referentnim lijekom na svim nivoima. Nakon stavljanja lijeka u promet, proizvođači su obavezni pratiti sigurnost primjene lijeka nakon stavljanja u promet. Evropska agencija za lijekove (EMA) posebno nadzire sve nove biološke lijekove, uključujući i nove bioslične lijekove. Time se unaprijeđuje sigurnost pacijenata i omogućuje brzo otkrivanje sigurnosnih signala.
Postoji li razlika u efikasnosti i sigurnosti primjene biosličnog i referentnog lijeka?
Ne, biosličan lijek ne smije imati niti bolju niti lošiju efikasnost od referentnog lijeka. Bioslični lijekovi proizvode se prema istim standardima kao i drugi biološki lijekovi. Na tržištu se mogu nalaziti samo oni lijekovi za koje je dokazano da su kvalitetom, efikasnošću i sigurnošću ekvivalentni referentnom lijeku. Sigurnost primjene biosličnih lijekova uporediva je sa referentnim lijekom. Višegodišnje iskustvo u primjeni biosličnih lijekova pokazalo je da su bioslični lijekovi terapijski ekvivalenti referentnim lijekovima.
Šta trebam znati prije primjene biosličnog lijeka, i da li potrebno dodatno praćenje?
Odluku o liječenju biološkim lijekom donijet ćete u dogovoru sa vašim ljekarom. Prije početka liječenja trebate pročitati Uputstvo o lijeku i upoznati se sa sigurnosnim informacijama o lijeku. U slučaju nuspojava, obratite se svom ljekaru.
Svi novi lijekovi se pomno prate nakon stavljanja u promet. Biološki lijekovi odobreni nakon 1. januara 2011.g. podliježu tzv. ‘dodatnom praćenju’ i stavljaju se na listu lijekova za ‘dodatno praćenje’. Simbol obrnutog crnog trokuta označava lijekove u režimu dodatnog praćenja. To se vidi i u SmPC-u i uputstvu za upotrebu skupa sa slijedećom rečenicom:
Informacija o dodatnom praćenju lijeka koju je propisala Agencija za lijekove i medicinska sredstva i objavila na svojoj internet stranici glasi: “Ovaj lijek je predmet dodatnog praćenja/nadzora. Ovo će omogućiti da se nove bezbjedonosne informacije o lijeku pribave u što kraćem vremenu. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na neželjeni efekat predmetnog lijeka agenciji za lijekove i medicinska sredstva (ALMBIH) putem on-line aplikacije za prijavu nuspojava ili putem Obrasca za prijavu nuspojave. Ova pravila odnose se na sve lijekove.
Može li se već započeta terapija biosličnim lijekom zamijeniti referentnim lijekom i obrnuto?
Biosličan lijek i izvorni biološki lijek imaju jednak klinički efekat, ali se na njih NE primijenjuje klasična generička supstitucija. To znači da je zamjena terapije dozvoljena samo uz odobrenje ljekara specijaliste koji prati pacijenta. Nema AUTOMATSKE zamjene. Zamjena terapije je moguća samo uz klinički nadzor pacijenta. Isti princip potrebno je strogo poštovati i u slučaju kada pacijent započne liječenje biosličnim lijekom, a naknadno prelazi na liječenje referentnim lijekom. Svaka odluka o prebacivanju na drugi lijek treba da uključuje propisivača (ljekar specijalista) u konsulataciji sa pacijentom, a mora se imati u vidu i eventualna politika države u pogledu propisivanja i primjene bioloških lijekova.
Zašto se proizvode bioslični lijekovi?
Biološki lijekovi su donijeli značajan napredak u liječenju mnogih bolesti. Međutim, njihovu primjenu poprilično generišu visoki troškovi liječenja, što značajno ograničava dostupnost skupe biološke terapije.
Shodno tome, Evropska komisija (EC) konstantno radi na unapređenju razumijevanja biosličnih lijekova, te je izdala on-line brošuru na engleskom jeziku ˝What do you need to know about biosimilar medicinal products?˝, namijenjenu ljekarima, pacijentima i osiguravajućim društvima. Dodatne informacije mogu se takođe pronaći u on-line brošuri International Alliance Representing Patients’ Organizations (IAPO) ˝Biologics and Biosimilar Medicines˝.
U svrhu identifikovanja i utvrđivanja porijekla bioloških lijekova u EU, lijekovi se moraju razlikovati po zaštićenom nazivu i broju serije, što je od posebne važnosti u slučajevima u kojima na tržištu postoji više lijekova sa istim INN nazivom.
Na kraju slobodno možemo reći da se primjenom biosličnih lijekova, omogućava bolja dostupnost skupe biološke terapije pacijentima kojima je ona uistinu potrebna, a uz jednak kvalitet i niže troškove liječenja.
Mr ph Dragan Stanojević
Literatura:
- Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Dokumenti: regulativa. Dostupno na: http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/zakon_o_lijekovima_bih_bo.pdf. [Pristupljeno 30.09.2022.].
- Danese F, Gomollon F. ECCO position statement: The use of biosimilar medicines in the treatment of inflammatory bowel disease (IBD). J Crohn’s Colitis 2013;7:586-9.
- Kurki P, Bielsky MC. ECCO position challenged by European drug regulators. J Crohn’s Colitis. 2014; 8:258.
- Weise M., Bielsky MC, De Smet K i sur. Biosimilars: What clinicians should know. Blood. 2012; 120: 5111-7.
- Ebbers HC. Biosimilars: In support of extrapolation of indiactions. J Crohn’s Colitis 2014;8(5):431-5.
- European Medicines Agency. Assessment Report on Inflectra. Committee for Medicinal Products for Human Use.
- European Commission. Consensus Information Paper 2013. What do you need to know about biosimilar medicinal products?
- European Generics Association (EGA) Biosimilars Handbook.
- Haustein R., de Millas C, Höer A i sur. Saving money in the European healthcare systems with biosimilars. Generics and Biosimilars Initiative Journal. 2012; 1(3-4): 120-6.
- Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Dokumenti: regulativa. Dostupno na: http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_o_nacinu_pracenja_neispravnosti_u_kvalitetu_bos.pdf. [Pristupljeno 30.09.2022.].
- List of medicines under additional monitoring.
- Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Vigilansa: dokumenti. Dostupno na: http://www.almbih.gov.ba/_doc/farmakovigilansa/VodicNDL-ALMBIH.pdf. [Pristupljeno 30.09.2022.].
- EMA and the European Comission: Biosimilars in the EU – Information guide for healthcare professionals. 2017.