Svjetska zdravstvena organizacija Svjetski dan zdravlja 7. april 2022. godine posvetila je pitanju trenutnog stanja naše planete i uticaju nepovoljnih faktora životne sredine na zdravlje ljudi sa sloganom „Naša planeta, naše zdravlje“. Kontinuirano na globalnom i lokalnom nivou bilježimo porast oboljenja kao što su karcinomi, astma, srčana oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 13 miliona smrtnih ishoda na godišnjem nivou u svijetu imaju uzroke koji se mogu povezati sa nebrigom o našoj životnoj sredini.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja usmjerena je na čisti vazduh, vodu i hranu dostupnu svima, na ekonomij
e koje trebaju biti usmjerene na blagostanje ljudi, te gradove i zajednice koje trebaju ljudima omogućiti kontrolu nad vlastitim zdravljem, zdravljem sredine u kojoj žive i zdravljem naše planete.
Politike i odluke koje se donose na svim nivoima imaju snažan uticaj na klimu, te generišu i zdravstvenu krizu. Činjenica da 90% ljudi u svijetu diše nezdrav vazduh povezana je pored ostalog i sa zagađenjem čiji uzrok su i izgaranja fosilnih goriva. Ekstremni vremenski uslovi, degradacija tla i zagađenje pitke vode i voda postale su značajne prijetnje po zdravlje, a sve manje je prirodnih sredina u cijelom svijetu koje su zaštićene od degradacije. To se odražava na sve segmente našeg života, od hrane koju konzumiramo do vazduha koji dišemo. Trećina svih svjetskih emisija stakleničkih plinova koje stvara čovjek povezana je sa hranom, i to od proizvodnje, konzumacije pa do odlagališta otpada. Krčenje šuma, upotreba gnojiva, stoka i otpad doprinose emisijama stakleničkih plinova iz sistema za prehranu kako na našem lokalnom nivou, tako i globalno.
Na svjetski dan zdravlja 2022. godine važno je da se usmjerimo na značaj pitanja hitnih akcija koje su nam neophodne kako bismo sačuvali zdravlje naše planete, sredine u kojoj živimo, a time i zdravlje ljudi. Za to nam je neophodno poticati i podržavati na lokalnom i globalnom nivou pokrete i akcije za građenje društava usmjerenog na blagostanje i dobrobit ljudi.
Ekonomija blagostanja ima za ciljeve ljudsko blagostanje, pravičnost i ekološku održivost. Ovi ciljevi trebaju biti pretočeni u dugoročne investicije, budžete za dobrobit, socijalnu zaštitu i pravne i fiskalne strategije. Prekidanje ciklusa razaranja planete i zdravlja ljudi zahtijeva zakonodavnu akciju, korporativnu reformu i pojedince koji će biti podržani i podstaknuti da donose zdrave izbore. Zdravi izbori i zaštita životne sredine od nivoa pojedinca, preko zajednice, društva i globalno su prioritet za ljudsko blagostanje i ekološku stabilnost.